Suđenje Goranu Salihoviću, bivšem glavnom tužitelju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, koji se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, počelo je danas čitanjem optužnice u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS).
U optužnici, koju je pročitala zastupnica optužbe, kantonalna tužiteljica Amra Mehmedić, navodi se kako je Salihović kao službena osoba u institucijama BiH, odnosno kao imenovani nositelj pravosudne funkcije (glavni tužitelj Tužiteljstva BiH) od 01.02.2013. do 28.09.2016. godine, postupao suprotno Odluci o uvjetima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, kojom su bili propisani limiti potrošnje sredstava reprezentacije u zemlji i inozemstvu.
Između ostalog, po prvoj tački optužnice, Salihović se tereti da je svjesno postupao suprotno propisima i, iskorištavajući službeni položaj, nalagao rukovodiocu Odjela za materijalno-finansijske poslove da se na konto troškova reprezentacije prebace sredstva Budžeta Tužiteljstva BiH koja su bila određena za druge namjene.
Na taj je način, kako se u optužnici navodi, kao službena osoba u institucijama BiH, iskorištavanjem službenog položaja ili ovlaštenja, pribavio imovinsku korist u ukupnom iznosu od 80.103 KM.
Prema drugoj tački optužnog akta, Salihović je 29.04.2015. godine, pri povratku sa službenog putovanja iz Pariza, zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPTBiH), zbog turističkog obilaska grada, te usprkos upozorenjima o mogućem kašnjenju na avion, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne avio-karte.
To je, prema tužbenim navodima, za posljedicu imalo kupovinu novih avionskih karata, koje je u tom momentu platio Goran Salihović svojim sredstvima, ali je po povratku naložio da mu te troškove u iznosu od 3.874 KM refundira Tužiteljstvo BiH, iako je znao da je svojim postupcima uzrokovao neopravdano kašnjenje na avion.
Nakon što je ta sredstva refundiralo Tužiteljstvo BiH, DKPTBiH izvršio je povrat sredstava Tužiteljstvu za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.
Optuženi je na taj način, kako se u optužnici navodi, oštetio Budžet Tužiteljstva BiH za iznos od 2.583 KM, a Budžet DKPTBiH za iznos od 1.291 KM, a sebi pribavio korist u iznosu od 3.874 KM.
Tužiteljica Mehmedić najavila je kako će spomenute inkriminacije dokazivati provođenjem subjektivnih i objektivnih dokaza, odnosno saslušanjem svjedoka i vještaka finansijske struke, te predočavanjem materijalnih dokaza.
Branitelj optuženog, advokat Rifat Konjić kazao je u uvodnoj riječi kako će odbrana unakrsno saslušati svjedoke i vještaka Tužiteljstva, te da će po okončanju izvođenja dokaza optužbe predočiti vlastite dokazne prijedloge, „a radi dokazivanja da se radnjama opisanim u optužnici ne stiču obilježja krivičnog djela za koje se moj branjenik tereti“.
Optuženi Salihović kazao je kako mu nije jasno zašto je optužen te da optužnicu uopće ne razumije. Ustvrdio je kako iz činjeničnog opisa optužnice ne proistječe da je postupao suprotno interesima službe, te da nije bilo ‘probijanja’ odobrenog godišnjeg limita za reprezentaciju, navodeći i da nijednim revizijskim izvještajem nisu konstatirani propusti.
Ustvrdio je, istovremeno, kako se radi o ‘lovu na vještice’ i montiranom procesu, te „da je cilj da se sruši pravosuđe i da imamo ovaj haos“.
Salihović je i po izlasku iz Suda novinarima ponovio kako izložen linču, a „da je cilj svega da me sklone i da imamo ovo stanje u pravosuđu koje imamo“.
Na novinarski upit da precizira ko ga je sklonio, Salihović je naveo kako „iza svega stoji ‘pravosudna mafija’, te da i vrapci na grani znaju ko je pravosudna mafija“.
Salihović je nakon disciplinskog postupka koji je prethodno vođen, pravomoćno smijenjen s pozicije glavnog tužitelja u oktobru 2017. godine, zadržavši poziciju tužitelja Tužiteljstva BiH. Trenutno je pod suspenzijom do okončanja krivičnog postupka.
Inače, predmet protiv Salihovića dosada je bio u nadležnosti tri suda (Suda BiH, Općinskog suda Sarajevo i KSS).
Salihović je krajem januara 2019. negirao krivicu u Sudu BiH, a ubrzo je, početkom februara iste godine, taj sud donio rješenje kojim se postupak protiv njega prenosi na Općinski sud, zbog, kako je tada obrazloženo, „osiguranja nepristrasnog i pravičnog suđenja”.
Općinski sud Sarajevo je kasnije opozvao ročište kada je suđenje trebalo početi i donio rješenje kojim se oglašava stvarno nenadležnim za odlučivanje u ovom predmetu, te je spis dostavljen Sudu BiH na odluku o prijenosu vođenja krivičnog postupka nadležnom sudu.
Sud BiH je, po zaprimanju tog rješenja, predmet vratio Općinskom sudu, uz odgovarajuće obrazloženje, da bi spis, zbog zaprijećene kazne, potom bio upućen Kantonalnom sudu Sarajevo na rješavanje.
Nastavak glavnog pretresa u ovom predmetu zakazan je za 14. februar, kada bi trebao biti otvoren dokazni postupak ispitivanjem prvih svjedoka optužbe.(Fena, tl)