Peti Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima sa međunarodnim učešćem bit će održan 20. i 21. novembra u Tuzli.
Organizatori su, svjesni izazova i ograničenja uzrokovanih pandemijom virusa Covid-19, prezentacije i diskusije preusmjerili na online platformu, a dio učesnika će biti i fizički prisutno u Tuzli.
Najavljeno je 38 istraživačkih tema koje će biti predstavljene putem usmenih i poster prezentacija, uglavnom online putem “Zoom” platforme. Uz predstavnike akademske i istraživačke zajednice, te predstavnika pčelarskih udruženja i saveza iz cijele BiH, učesnici dolaze i iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Ukrajine, Turske i Velike Britanije, poručuju organizatori.
Na Kongresu je učešće najavila i predstavnica FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija) Anna Burga.
Svrha Kongresa je međusobno povezivanje akademske zajednice, pčelara, poljoprivrednih proizvođača, industrije (prehrambene, farmaceutske, hemijske i drugih) te državnih institucija u jedinstven lanac vrijednosti. Zbog toga strukturu učesnika Kongresa, na domaćoj i međunarodnoj razini, čine predstavnici akademske zajednice, naučnih instituta, pčelara, industrije, poljoprivrede i državnih organa.
– Prezentiranjem znanja i iskustva na Kongresu nastoji se doprinijeti razvoju pčelarstva u Bosni i Hercegovini ali i kompletnoj regiji. Polazi se i od činjenice da pčelarska djelatnost može umanjiti siromaštvo u ruralnim područjima te smanjiti migracije stanovnistva, a to su nesumnjivo prioritetni ciljevi društva. S tim u vezi, pčelarskoj proizvodnji je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti – ističe prvi čovjek kongresa prof.dr. Midhat Jašić.
Uz centralno mjesto održavanja na Tehnološkom fakultetu Tuzla, putem ZOOM platforme bit će aktivno još 200 učesnika iz cijelog svijeta. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica na kongresu, osim svojih tema uokviru programskih sadržaja, pruža podršku u organizaciji i provedbi kongresa.
Pozvani predavači na peti kongres su Ali Timucin Atayoglu (predsjednik Asocijacije apiterapeuta Istanbul, Turska), Anna Burka (nacionalni savjetnik za FAO), Mohamed Osmani (Univerzitet u Yorku, Velika Britanija), Janko Božič (Biotehnički fakultet Ljubljana, Slovenija), Slađan Rašić (Fakultet ekološke poljoprivrede, Univerzitet Edukons, Sremska Kamenica, Srbija), Kadrija Hodžić (Ekonomski fakultet Tuzla, BiH), Nataša Lilek (Asocijacija pčelara Slovenije, Lukovoca, Slovenija), Dragan Jovanov (Bitola, Makedonija) i Seda Nurtac Bayramoglu (Apitherapy Research Team, Turska asocijacija apiterapeuta, Istanbul Turska).
Predavanja tretiraju proizvodnju meda u svijetu, iskustva pčelarenja iz Malezije, nova istraživanja iz oblasti tretmana protiv bolesti pčela, bolesti pčelinjih zajednica, predatore i štetočine u pčelarstvu, proizvodnju matične mliječi, pripreme zajednica za zimovanje, tipove košnica, prihranjivanje pčela i pčelarenje u vrijeme COVID-19, kao i stanje i perspektive pčelarstva u BiH.
Teme su i primjena analize i mjerenja u određivanju boje meda, standardizacija polena, karakterizacija makedonskog šumskog meda, sadnja medonosnog bilja, inteligentni kontrolni uređaji, praćenje potrošnje meda na području Našica, savremene metode detekcije patvorenog meda, pakiranje polena, legislativa i modeli podrške u pčelarstvu, te perspektive razvoja pčelarstva u FBiH, antimikrobna aktivnost u medu, antibakterijsko djelovanje meda od kestena, med u vegetarijanskoj prehrani, značaj propolisa u jačanju imunog sistema, pčelinji otrov u zaštiti pčelara od COVID 19.
Kako ističe predsjednik Organizacionog odbora Sanel Hodžić, prezentiranjem znanja i iskustva na Kongresu nastoji se doprinijeti razvoju pčelarstva u Bosni i Hercegovini ali i kompletnoj regiji.
– Polazi se i od činjenice da pčelarska djelatnost može umanjiti siromaštvo u ruralnim područjima te smanjiti migracije stanovnistva, a to su nesumnjivo prioritetni ciljevi društva. S tim u vezi, pčelarskoj proizvodnji je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti – navodi Hodžić, saopćeno je iz Organizacionog odbora Kongresa/INZ. (tl)
Sve pohvale Autoru. Moj segment tuzlanskog dijela životopisa je potpuno kompatibilan matrici ovoga teksta, radi čega sam ovo kazivanje doživio sa velikom dozom emotivnosti. Navedeni sociološki proces decimiranja Hrvata Tuzle nije ni malo slučajan niti povijesno fenomenalan. On je dio višedecenijskog programa izdajničkog djelovanja kao meta predziđa zapadnog kršćanstva. U sudejstvu potpuno interfunkcionalno u tom zločinačkom djelovanju pored političkih radikala etnovećinske sastavnice pod parolom davno potrošenog tzv. “antifašizma”, destruktori su empatijski kolaboracionisti u kokonskim ljušturama hedonističkog izdajničko-udbaškog oksidiranog stratuma vješto egzaltiranog u sve pukotine društvenog, kulturnog, političkog pa i vjerskog života Hrvata Tuzle zahvaljujući hiperkompromitaškom antiidentiteskom djelovanju izvjesnog laiciziranog dijela klera.