Akademik i član ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mirko Pejanović je u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazao da su građani naše zemlje bili jedinstveniji i mudriji o nekih političkih stranak u Parlamentu BiH 1992. godine, jer su glasali za ono što je njihova budućnost.
Pejanović kaže da su godine u kojima je raspisan referendum bile godine preloma u društveno historijskom razvoju nekadašnje zajedničke dražve i svih njenih republika.
Historijski preokret
“U pitanju je bilo dovršetak disolucije Jugoslovenske federacije i njenog raspada i naravno u tom kontekstu je bilo otvoreno pitanje kad već nije uspjelo da se nađe neki dogovor o reformi, o političkoj budućnosti svake od republika. Slovenija i Hrvatska su već u kraju 90-te godina započele aktivnosti ne samo za uvođenje višepartijskog sistema, već i za oddržavanje referenduma o nezavisnom i suverenom statusu tih republika.
BiH je nešto malo kasnila, u provođenju političke pluralizacije, ona je tek u kraju 90. godine u novembru imala izbore, a onda je negdje početkom 91. godine započela da radi, da djeluje i vrši funkciju kao višepartijska skupština. Unutar te skupštine se naravno otvorilo pitanje, političke budućnosti BiH u odnosu na ono što je nastalo kao historijski preokret”, kazao je Pejanović.
Tadašnju većinu su činile tri nacionalne stranke SDA, HDZ i SDA, istaknuo je Pejanović i dodao da se u diskusiji koja se odvijala tokom 1991. godine i u došlo do raskola između dvije vladajuće stranke HDZ i SDA na jednoj i na drugoj strani SDS.
“Raskol je bio u tome da SDS ni u jednom obliku nije prihvatala rješenje za BiH koje bi bilo proglašenje nezavisnosti i suverenosti koje njoj pripada iz ranijih odluka AVNOJ-a, kao što to pripada i drugim republikama.
SDS je zagovarala stanovništve da je BiH samo jedna administrativna tvorevina u socijalizmu i da ona ne može biti samostalna i u tom pogledu su nastala politička razilaženja, međutim unutar skupštine su dvije vladajuće stranke i pet opozicionih stranaka među kojima je bila i jedna koju sam ja predvodio, Demokratska stranka socijalista, odlučile zajedno da se budućnost BiH u smislu njenog daljeg državno-pravnog razvoja rješava putem referenduma građana”, rekao je Pejanović i dodao:
“Donesena je odluka o provođenju referenduma. Na tom referendumu su građani demokratski, svojim izlaskom od 64 posto i pozitivnim odgovorom rješili pitanje državno-pravnog statusa BiH. Građani su bili subjekti svoje budućnosti i na temelju toga su EU i njene članice i druge države svijeta već početkom aprila 91. godine proglasile priznanje BiH, a već u maju BiH je primljena i u UN”.
Odlučivanje o sudbini
On ističe da BiH kao druge republike nije imala sreće da u miru, realizuje rezultate referenduma i svoj razvoj nastavi unutar Europskih zemalja, nego je uslijedio jedan agresivni rat, koji je došao od strane Miloševićevog beogradsko režima i tadašnje Jugoslovenske narodne armije koju je taj režim sebi prisvojio.
“SDS je bila samo jedan od subjekata koji je izvršavao takvu nakanu da se BiH destruira, da nestane i da se etnički odijeli. Zato je za sva vremena koja jesu i koja će doći, referendum građana jedan historijski preokret za rješavanje pitanja državo-pravnog razvoja BiH, na temeljima ZAVNOBIH-a i na temeljima da svaka zemlja odlučuje o svojoj sudbini”, rekao je Pejanović.
U ovom periodu odvijala se jaka propaganda da građani srpske nacionalnost izbjeglice u EU država ne uzimaju pasoše BiH, ističe Pejanović i dodaje da kada je došao Dejtonski mirovni sporazum, kada su vlasti tih zemalja kazala izvolite vratite se u svoju domovinu, onda su svi uzeli pasoše BiH, jer samo sa tim pasošem mogu biti identificirani u odnosu na drugi svijet.
“Blago građanima bilo koje zemlje koji imaju svoju državu i svoju neovisnost, jer znamo šta u današnjem svijetu znači biti bez države i neovisnosti. Naša zemlja je BiH i ona je dio novog političkog ustrojstva cijelog EU i svjetskog prostora, jer smo dio UN-a.
Svaki čovjek koji ima svoj korijen u ovoj zemlji, ima ne samo patriotski nego i ljudski razlog da doprinosi da ta zemlja u svojoj neovisnosti i suverenosti ima svoj socijalni napredak, da ima poštovanje demokratskih prava, da ima razvoj, a to je ono što nama fali, jer mi se sporo razvijamao, nažalost građani u etničkoj podijeljnost daju najviše glasova etničkim etnonacionalnim strankama koje kad dobiju vlast samo je znaju podijeliti u resorima, a da imaju sporazum u koalicionom vladanju to nemaju i zato imamo političke borbe između jednih i drugih izbora.
Zato je nužno da bih dobije novi izborni zakon, ne o daljoj etnicizaciji prostora, nego da se uvede institut vanrednih izbora. Ako u vremenu od pola godine nema formiranja vlasti nakon izbora i ako vldajuća većina kada uspostavi sporazum o partnerstvu ne može da vrši vlast, idu novi izbori”, rekao je Pejanović.
Geografski i kulturološki dio Europe
BiH je geografski i kulturološki dio Europe, ističe Pejanović i dodaje da je logičan slijed da ako nema dovoljno posla i zemlji da će ljudi ići i tražiti svoju sreću negdje drugo.
“Evo i moj sin je vani, radi u Italiji. Ako mi nemamo dovoljno posla, a nemamo i zadugo ga nećemo imati, jer je rat uništio privredu, nova se sporo podiže. Mi trebamo biti sretni da imamo tako blizu zemlje u kojima možemo raditi i i zaraditi svoj kruh, i živjeti i na kraju krajeva taj kapital koji zaradimo, jednog dana ponovo ovdje investirati”, zaključio je profesor Pejanović.
Država je zajednički krov za život svih građana
“Vi imate svoju kuću i porodicu, ali treba vam vaša zemlja, za vašu zemlju treba vam vaša država, a ako nemate državu nemate krov, jedan zajednički za egzistenciju i život svih građana. Preko države se uključujete u spoljni svijet, ne samo političku saradnju, nego i privrednu i kulturnu i svaku drugu”, kazao je Pejanović.(rsa,tl)