Kada su hormoni izvan ravnoteže, ne samo da je narušeno fizičko zdravlje, već se može osjetiti i značajan utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući sposobnost upravljanja mislima.
Ako osjećate tjeskobu, to može biti rezultat anksioznosti ili paničnog poremećaja, ali hormonalna neravnoteža može biti pravi uzrok. Osjećate li se neraspoloženo ili imate problema sa spavanjem? I to može biti znak neravnoteže hormona.
Stručnjak za hormonsko zdravlje, Mike Kocsis, objašnjava kako hormoni mogu utjecati na vaše misli i kako ih spriječiti da “divljaju”.
Estrogen
Estrogen igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja.
“Najpoznatiji primjer je PMS, gdje pad estrogena prije menstruacije uzrokuje promjene raspoloženja, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom, što može dovesti do povećanja pretjeranog razmišljanja,” kaže Mike iz Balance My Hormones.
Tijekom perimenopauze i menopauze, nivoi estrogena znatno opadaju, što može uzrokovati anksioznost i depresiju.
“Ove hormonalne promjene otežavaju kontrolu nad nametljivim mislima i pretjeranim razmišljanjem,” dodaje on.
Serotonin
Serotonin, poznat kao hormon sreće, pomaže u regulaciji raspoloženja i obrasca spavanja.
“Niski nivoi serotonina mogu izazvati anksioznost, depresiju, umor i pretjerano razmišljanje,” objašnjava Mike.
Ruminacija je čin fiksiranja na negativne misli i iskustva, neprestano ih ponavljajući u umu.
Nizak nivo serotonina otežava mozgu da se oslobodi tih negativnih misli, što stvara začarani krug pretjeranog razmišljanja i nesreće.
Progesteron
Progesteron utječe na neurotransmitere u mozgu, kao što je GABA (gama-aminobutirna kiselina), koja ima smirujući efekt.
“Progesteron se veže za GABA receptore i pojačava umirujući efekat,” ističe Mike.
Promjene nivoa progesterona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće i menopauze mogu poremetiti ovaj efekat, uzrokujući promjene raspoloženja, depresiju i anksioznost.
Pad progesterona može izazvati maglu u mozgu i probleme s pamćenjem, što doprinosi ciklusu pretjeranog razmišljanja.
Kortizol
Kortizol regulira reakcije tijela na stres i osigurava da ostanemo spremni za djelovanje.
“Hronični stres uzrokuje konstantno povišene nivoe kortizola, što može dovesti do problema sa spavanjem, oslabljenog imunog sistema i pretjeranog razmišljanja,” kaže Mike.
To može dovesti do hipersvjesnosti potencijalnih prijetnji, stvarnih ili zamišljenih, otežavajući mozgu da se isključi i otpusti brige.
Kortizol također može utjecati na prefrontalni korteks, odgovoran za kritičko razmišljanje i emocionalnu regulaciju, što otežava stavljanje negativnih misli u perspektivu.
Oksitocin
Oksitocin, poznat kao hormon ljubavi, potiče osjećaje smirenosti i povjerenja, često se oslobađa prilikom povezivanja s prijateljima ili voljenim osobama.
Iako oksitocin može smanjiti anksioznost, može također intenzivirati stresna sjećanja.
“Kada se posvađate s partnerom ili prijateljem, oksitocin može pojačati to sjećanje, povećavajući vjerojatnost da ćete se ponovo vraćati na negativnost,” objašnjava Mike.