Objava na Facebook stranici “Eko straža” o uspješnom odstrelu izazvala je gotovo deset tisuća reakcija i više od 3.500 komentara, većinom negativnih, prikazujući veliko zgražanje društva
Nedavni odstrel medvjeda u Bosni i Hercegovini ponovno je pokrenuo žestoku raspravu o etici lova, zaštiti divljih životinja i upravljanju prirodnim resursima. Dok je za manji dio populacije lov na krupnu divljač dio tradicije i nužna mjera kontrole populacije, za mnoge druge je riječ o nepotrebnom barbarstvu.
Objava na Facebook stranici “Eko straža” o uspješnom odstrelu izazvala je gotovo deset tisuća reakcija i više od 3.500 komentara, većinom negativnih, prikazujući veliko zgražanje društva o ovoj temi.
Kritičari lova i ljubitelji životinja
Većina komentara nosi negativnu konotaciju, propitujući motive lovaca i moralnost čina:
- Žalosno je što se ovakve stvari još uvijek smatraju uspjehom…
- Je li medvjed prijetio, napao nekoga ili ste ga ubili samo zbog trofeja?
- Čime se budala ponosi, pametan se srami.
- Užas, treba vas kazniti!
Branitelji lova i mještani
S druge strane, lovci i stanovnici ruralnih područja naglašavaju praktičnu stranu i zaštitu imovine:
- To se zove kontroliranje vrste. Kad se medo spusti do grada jer je gladan ili mu je tijesno na teritoriju pošto ih se puno namnožilo, onda je kuknjava. Postoji kvota odstrela. Lovac koji je legalan je kao i farmer, brine o šumi i životinjama u njoj više nego itko od vas.
- Čitam komentare pa ljudi osuđuju što ubiše medvjeda, a kad čovjek zakolje kravu, konja ili ovcu, svi šute. Svaka im čast, ruke im se pozlatile.
Stav lovačke zajednice
Pojedini članovi lovačkih društava na kritike odgovaraju prkosom, ističući legalitet svojih aktivnosti:
U ime svih lovaca vas pozdravljam i kažem da nam ne možete ništa! Kiselite se u svojoj zlobi, u pokušajima da zaradite od nekih udruga, a mi ćemo loviti i družiti se. Kolegama čestitam na odstrelu i ubuduće želim dobar pogled i mirnu ruku!, zaključuje jedan lovac.
O medvjedu u BiH
Mrki medvjed je najkrupnija kopnena zvijer Europe, snažna i zdepasta životinja prepoznatljiva po boji krzna koja varira od svijetložućkastosmeđe do gotovo crnih nijansi.
U Bosni i Hercegovini ova vrsta naseljava brdski i planinski pojas, pretežno pokriven šumama hrasta i bukve, ali su joj za opstanak neophodni i otvoreni prostori poput planinskih pašnjaka te neometan mir u nepristupačnim predjelima tijekom zimskog sna.
U Federaciji BiH zakonski je okvir složen: medvjed je lovostajem zaštićena divljač, ali samo na uzgojnim područjima, izvan njih zaštita ne vrijedi automatski.
Tamo gdje je lov dopušten, odvija se isključivo u razdoblju od 1. listopada do 15. svibnja, upotrebom visoke zatvorene čeke.
Za opstanak ove vrste iznimno je važna mogućnost slobodnog kretanja u svim pravcima i veliki raspon nadmorskih visina, što ovisi o promjeni godišnjih doba i dostupnosti hrane biljnog i životinjskog podrijetla.