Određene masti i proteini ključ za duži i zdraviji život

Kineski istraživači analizirali su podatke iz više od 120 različitih istraživanja, obuhvativši preko 5 miliona ljudi starosti od 19 do 99 godina

(Odabir pravih namirnica je uvijek izazov – Foto: pexels.com)

Odabir pravih namirnica za postizanje idealne tjelesne težine i dugoročnog zadovoljstva može biti izazov. Iako su masti, proteini i ugljikohidrati osnovni makronutrijenti svake prehrane, uvijek se postavlja pitanje idealnih omjera i vrsta koje donose najviše koristi za zdravlje.

Iako su raniji trendovi često demonizirali masti, današnja nauka pokazuje da su određene vrste masti ne samo korisne nego i neophodne za organizam. Isto vrijedi i za proteine i složene ugljikohidrate koji podržavaju zdravlje.

Nova studija, koja je objavljena u časopisu Nutrients, donosi dodatne uvide u ovu temu. Kineski istraživači analizirali su podatke iz više od 120 različitih istraživanja, obuhvativši preko 5 miliona ljudi starosti od 19 do 99 godina. Cilj je bio istražiti povezanost makronutrijenata s dugovječnošću, kardiovaskularnim zdravljem i rizikom od raka.

Raznovrsnost makronutrijenata je ključ

Rezultati pokazuju da je ključ za duži život i bolje zdravlje konzumacija različitih izvora makronutrijenata. Nije presudno samo koja vrsta masti ili proteina dominira u ishrani, već raznovrsnost njihovih izvora.

Nezasićene masti, poput mononezasićenih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA), povezane su s manjim rizikom od srčanih bolesti. Namirnice poput maslinovog ulja, orašastih plodova i masne ribe pokazale su značajan pozitivan uticaj na zdravlje srca i ukupnu dugovječnost.

S druge strane, zasićene masti, naročito iz crvenog mesa, povećavaju rizik od raka. Međutim, ukupni unos masti može doprinijeti dužem životu sve dok dolazi iz različitih izvora.

Uloga proteina u zdravlju

Povećani unos proteina bio je povezan s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, pri čemu je vrsta proteina igrala ključnu ulogu.

Životinjski proteini nisu direktno povezani s većim stopama smrtnosti ili raka, ali prekomjeran unos, posebno iz crvenog mesa, povećava rizik od srčanih bolesti. Suprotno tome, proteini iz ribe i peradi pokazali su zaštitni učinak.

Biljni proteini, uključujući one iz mahunarki, orašastih plodova i žitarica, također su povezani s boljim kardiovaskularnim zdravljem i manjim rizikom od bolesti.

Zaključak

Studija naglašava važnost raznolikosti u ishrani. Odabir pravih izvora masti i proteina može značajno uticati na zdravlje, smanjiti rizik od hroničnih bolesti i produžiti životni vijek. Fokusiranje na kvalitetu i raznovrsnost namirnica ključno je za optimalno zdravlje i dugovječnost.

4o

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *