Dolaskom proljeća, toplijih dana pojavljuju se i krpelji. Ljudi koji češće borave u prirodi, odlaze u šetnje, na trčanje, trebalo bi da obrate pažnju na ove životinjice.
Riječ je o parazitima koji pripadaju grupi člankonožaca i paučnjaka. Hrane se krvlju životinja i čovjeka i mogu prenositi neke zarazne bolesti, no na sreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti.
Najrasprostranjeniji krpelj u Evropi je “šumski krpelj”, vrsta tamno smeđeg krpelja koji kada se napuni krvlju postane svijetlo siv. Može biti u travi, grmlju, na livadama, pašnjacima i slično gdje prelaze na ljude i ostale sisavce poput pasa, mačaka, stoke itd.
Krpelji svoju žrtvu ne traže aktivno kao npr. komarci nego na vlatima trave, granama i listovima grmlja čekaju prolazak domaćina-životinje ili čovjeka. Kada domaćin dotakne krpelja, on se nožicama zakači i prijeđe na njih, te hoda po tijelu tražeći povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv (traženje mjesta uboda traje i više sati, probadanje kože nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika). Oni piju krv pomoću dugog usnog organa ‘rilca’ kojim prodiru u kožu domaćina na kojem ostaju otprilike sedam dana.
Uklanjanje krpelja s ljudi i životinja mora se izvesti pažljivo jer inače može doći do infekcije. Trebali biste krpelja čvrsto uhvatiti s dva prsta, ili ako je moguće pincetom, s glavninom pritiska kod glave i povući ga prema gore.
Nakon što uklonite krpelja, trebali biste oprati i dezinficirati područje ugriza.
Opće mjere zaštite od krpelja
1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele).
2. Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.
3.Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…) (tl)