U FBiH je jako izražen disparitet u razvijenosti županija, općina i gradova. To je posebno vidljivo u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2021.” Federalnog zavoda za planiranje razvoja.
Prema podacima iz dokumenta, tri općine u Hercegovini spadaju u kategoriju visokorazvijenih jedinica lokalne samouprave (JLS), a riječ je o gradovima Mostaru i Širokom Brijegu te općini Čitluk.
“Indeks razvijenosti ukazuje da je klaster visokorazvijenih jedinica lokalne samouprave vezan uz glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo. Prvu skupinu po indeksu razvijenosti čine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad i Novi Grad, kao i Ilidža, Trnovo i Vogošća.
Drugu čine većinom JLS koji su glavni gradovi županija, tj. gradovi Tuzla, Mostar, Široki Brijeg, Goražde, Bihać i Zenica. Doboj-Jug, Tešanj, Hadžići, Čitluk i Ilijaš također su u ovoj skupini – stoji u dokumentu.
Jedna od hercegovačkih općina spada u red visokonerazvijenih, a riječ je o općini Ravno. Prema razini razvijenosti Federacije BiH po JLS-u u 2021., u 5. skupinu (izrazito nerazvijene općine) spadaju: Ravno, Vareš, Domaljevac-Šamac, Ključ, Bužim, Drvar, Glamoč, Čelić, Teočak, Pale, Sapna, Bosansko Grahovo i Dobretići“, stoji u navedenom dokumentu.
U 4. skupinu (nerazvijene općine) spadaju: Grad Livno, Fojnica, Olovo, Grad Zavidovići, Foča, Kalesija, Grad Stolac, Grad Bosanska Krupa, Grad Cazin, Tomislavgrad, Gornji Vakuf-Uskoplje, Velika Kladuša, Prozor, Odžak, Sanski Most, Kladanj i Bosanski Petrovac.
U 3. skupinu spadaju: Grude, Vitez, Grad Visoko, Banovići, Kreševo, Grad Gračanica, Posušje, Neum, Kiseljak, Kakanj, Grad Živinice, Usora, Grad Lukavac, Jablanica, Kupres, Travnik, Grad Gradačac, Grad Ljubuški, Grad Konjic, Novi Travnik, Grad Čapljina, Žepče, Bugojno, Maglaj, Doboj-Istok, Grad Srebrenik, Donji Vakuf, Busovača, Grad Orašje, Breza i Jajce.
Na listi jedinica lokalne samouprave najveće promjene u 2021. u odnosu na 2020. godinu zabilježila je općina Breza – koja je pala za devet mjesta, s 39. na 48. mjesto. Grad Orašje pao je za pet mjesta, s 42. na 47. mjesto. Padu je najviše doprinio pad indikatora prihoda od poreza po stanovniku – s 0,74 u 2020. na 0,69 u 2021. godini.
Općine Kladanj i Kakanj te Grad Lukavac imali su pad od četiri mjesta. Najveći rast ranga, za 17 mjesta, imala je općina Foča, napredovala je sa 71. na 54. mjesto.
Općina Kreševo poboljšala je rang za osam mjesta, s 31. na 23. mjesto. Značajan napredak, mjeren indeksom razvijenosti, zabilježen je i kod Grada Čapljine i općine Kupres.
Rang je poboljšan za pet mjesta. Kako se navodi u dokumentu, klaster JLS iz 5. skupine (izrazito nerazvijeni) može se prepoznati na zapadnoj strani FBiH, i to sve od općine Glamoč do općine Velika Kladuša, s Bihaćem kao izuzetkom ovog pravila.
Središnji, sjeverni i južni dio FBiH čine uglavnom JLS koji pripadaju 3. skupini, tj. srednje razvijenim JLS. Najrazvijenije općine su koncentrirane unutar i oko glavnog grada Sarajeva.
Na rang-ljestvici kantona u 2021. u odnosu na 2020. zabilježeno je da su BPK i HNK zamijenili mjesta. BPK je napredovao za jedno mjesto i sada je na trećem, dok je HNK pao za jedno i sada je na četvrtom mjestu. ZDK i TK također su zamijenili mjesta, pa je sada ZDK na petom, TK na šestom mjestu.
Zanimljiv podatak iz dokumenta je i onaj o gustoći naseljenosti u FBiH. Naime, kako se navodi, raspon gustoće naseljenosti u FBiH se kreće – od najniže u općini Bosansko Grahovo s 2,7 stanovnika/km2 do najviše u općini Novo Sarajevo sa 6395,1 stanovnikom/km2.
Naseljenost i stanovništvo Klaster najgušće naseljenih područja je u SK, dok se klasteri gusto naseljenih JLS nalaze u PK, TK i ZDK. Srednje naseljeni klaster je u ZHK. Nisko naseljeni klasteri su u područjima BPK i HBK, odnosno najnenaseljeniji klasteri JLS nalaze se u području između općine Kupres i Bosanskog Petrovca te između općine Trnovo i općina Pale i Foča.
Raspon promjene stanovništva (prirodnog prirasta u odnosu na broj stanovnika) u FBiH se kreće od najnižeg pada broja stanovnika za -1,96% u općini Vareš do najvišeg rasta broja stanovnika za 0,13% u općini Pale.
Na nivou FBiH zabilježen je pad broja stanovnika od -0,54%. U klaster koji najviše gubi stanovništvo ulaze sve tri jedinice lokalne samouprave PK. U klaster JLS koji iznadprosječno gube stanovništvo ulazi 5 od 9 JLS u HNK, 6 od 12 JLS u ZDK. Ostalih šest JLS u ZDK gubi stanovništvo na razini prosjeka FBiH.
Bolji od prosjeka FBiH su po dva JLS iz ZHK, SBK i SK. Samo jedan JLS u FBiH je zabilježio pozitivan prirodni prirast, i to zanemarivog statističkog učinka. Naime, u općini Pale rodilo se četvero djece, a umrle su tri osobe. (Vecernji list)