Bacati hranu je šteta, ali neka je toliko problematična za čuvanje i podgrijavanje, da najčešće završi u kanti za smeće.
Jedna od takvih namirnica je povrće, odnosno neke njegove vrste koje imaju tendenciju razvijanja bakterija i štetnih spojeva usljed podgrijavanja i dužeg stajanja.
Posebno se to odnosi na špinat i krompir, ali i za ostale vrste povrća mnogi su zbunjeni.
Pitate li nutricioniste, reći će vam da je podgrijavanje povrća bolje preskočiti no da se, kad je to iz nekog razloga neizbježno, vrijedi držati određenih pravila.
Prvo je da se povrće poput špinata, mrkve, repe i celera zagrijava na niskoj temperaturi, jer se u termički obrađenom povrću spomenutih vrsta pri ponovnom izlaganju visokim temperaturama nitrati mogu pretvoriti u potencijalno opasne toksine.
Drugo je pravilo da se povrće smije podgrijati samo jednom.
Što se tiče tehnika podgrijavanja, one ovise o načinu na koji je povrće pripremljeno.
Za pečeno su povrće najbolji načini zagrijavanja korištenje rerne ili zagrijavanje u tavi. Ako koristite rernu, povrće složite na papir za pečenje i dobro raširite, prelijte s malo maslinovog ulja i pecite pet minuta na temperaturi od 230 stepeni Celzijusa.
Ako ćete koristiti tavu, odaberite onu čije dno ne prijanja i povrću dodajte malo maslinovog ulja, pa ga zagrijte na srednje jakoj vatri.
Na kraju mu možete dodati i malo maslaca za bolji okus.
Povrće kuhano na pari je, za razliku od pečenog, najbolje podgrijati u mikrovalnoj pećnici, pri čemu je bitno da temperatura ne bude veća od 75 stepeni Celzijusa.
Povrće najprije zamotajte u plastičnu foliju, kako bi bolje zadržalo hranjive tvari i sokove, pa ga stavite u mikrovalnu na dvije do tri minute.
Ako za zagrijavanje kuhanog povrća ipak želite koristiti šporet, koristite umjerenu temperaturu te također mu dodajte malo maslinovog ulja i ne zaboravite ga pažljivo miješati. (tl)