Vlada ponovo nije ispoštovala odluku Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine kojom se od nje poziva da otvori ove pozicije drugim manjinama.
Primjeri antisemitizma u Srbiji, segregacija u obrazovanju u BiH, neriješeno pitanje imovine manastira Visoki Dečani na Kosovu, retrospektiva krize izazvane nezadovoljstvom SPC u Crnoj Gori.
To su neki od akcenata koji se tiču država Zapadnog Balkana na koje se ukazuje u redovnom godišnjem izvještaju američkog State Departmenta o stanju vjerskih sloboda u svijetu.
Izvještaj se odnosi na 2021. godinu, tako da njime nije obuhvaćen najznačajniji iskorak koji se zbio na Zapadnom Balkanu a tiče se religije – rješavanje decenijskog spora između pravoslavnih crkava u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
Kompleksni dokument, koji je objavljen jučer, obuhvata procjenu kretanja religijskih sloboda u 198 država i teritorija. Izvještaj ovog tipa SAD priređuju gotovo pet decenija.
Bez napretka u BiH
State Department u dijelu izvještaja za Bosnu i Hercegovinu podsjeća da Ustav te države rezerviše sve pozicije u Predsjedništvu, jednom domu parlamenta i drugim vladinim kancelarijama za pripadnike tri glavne etničke grupe, poznate kao “konstitutivni narodi” – Srbe, Hrvate i Bošnjake – koji su pretežno pravoslavni i katolički kršćani, i muslimani.
“Vlada ponovo nije ispoštovala odluku Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009. godine kojom se od nje poziva da otvori ove pozicije drugim manjinama, iako su politički lideri u BiH bili angažovani u pregovorima o paketu ustavnih reformi, koji bi uključivao sprovođenje sudske odluke. Na kraju godine, politički lideri nisu postigli dogovor”, ističe se u izvještaju.
Dalje se navodi da po zakonu, nijedna muslimanska grupa ne može da se registruje ili da otvori džamiju bez odobrenja Islamske zajednice koju priznaje vlada.
Piše i to da su vjerske grupe prijavile da nema napretka u nastojanjima da se dobije restitucija za imovinu oduzetu tokom komunističkog perioda.
“Prema riječima vladinih zvaničnika, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je postiglo samo djelimičan napredak u primjeni odredaba nacionalnog zakona o vjerskim slobodama, uključujući prijedloge za rješavanje pitanja prava na penziju, invalidninu i zdravstveno osiguranje vjerskih službenika, uprkos obećanju da će to učiniti 2019.”, iznosi se.
Osim toga, stoji u izvještaju, Predsjedništvo BiH ponovo nije razmotrilo i odobrilo prethodno dogovoreni sporazum kojim bi se muslimanskim radnicima osigurao vjerski smještaj:
“Srpski član Predsjedništva je naveo da će sporazum dati više prava muslimanima nego drugim zajednicama, što je Islamska zajednica negirala.”
Ističe se i to da su vjerske grupe, u zajednicama u kojima su manjina, ponovo prijavile da ih vlasti diskriminišu u pružanju usluga i zaštite.
Segregacija u bh. obrazovanju
Pozivaju se i na izvještaj Evropske komisije o BiH za 2021. koji navodi kontinuiranu etničku segregaciju i diskriminaciju u obrazovnom sistemu, ističući da su vjerske grupe ponovo prijavile neadekvatnu istragu i procesuiranje vjerski motivisanih zločina.
Međureligijsko veće BiH registrovalo je 23 prijavljena djela vandalizma na vjerskim objektima i tri incidenta protiv vjerskih službenika, ali je ocijenilo da je broj stvarnih incidenata vjerovatno mnogo veći, navodi se u izvještaju. (RSE)