Rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini Steliane Nedera u autorskom tekstu o temi ekonomskog oporavka nakon pandemije COVID-19 osvrnula se na stanje u BiH, naglašavajući važnost adekvatnog i brzog odgovora na potrebe građana.
– Sa prolaskom vremena, sedam mjeseci nakon izbijanja pandemije COVID-19 u martu ove godine, počinjemo jasnije uviđati kako ova kriza utiče na našu egzistenciju. Znamo da je najmanje 23.000 u Bosni i Hercegovini ostalo bez posla u prva četiri mjeseca. Prijetnje po egzistenciju su stvarne – očekujemo da će ispod granice siromaštva biti gurnute ranjive porodice koje već sada žive u težim uslovima, a očekujemo još dublje podjele između formalne i neformalne privrede, javnog i privatnog sektora, te velikih nasuprot mikro, malih i srednjih preduzeća – piše Nedera.
Kako nadalje navodi, iščekivanje brzog povratka u „istorijsku normalu“ moglo bi se pokazati optimističnim.
– Vjerovatno je da će doći do usporavanja napretka koji je postignut tokom godina, a u nekim slučajevima čak i do nazadovanja. Naše opredjeljenje ‘bolje izgradnje za budućnost’ podrazumijeva da pozivamo na proces oporavka u kojem niko nije izostavljen, te na oporavak koji je pametan i ubrzan, umjesto da samo riješimo hitne probleme i vratimo se na status-quo. Stoga direktne mjere moraju pratiti komplementarna rješenja kod politika, usmjerena na srednjoročne i dugoročne efekte – navodi Nedera.
Istovremeno, ističe važnost adekvatnog i brzog odgovora na potrebe svih građana, podsjećajući da je rast u Bosni i Hercegovini je i prije COVID-19 krize bio ugrožen, sa usporavanjem privrede zbog posljedica globalnih ekonomskih trendova i ekonomskih kretanja u eurozoni u periodu 2018. i 2019.
– Povrh strukturnih slabosti zemlje, uključujući nizak nivo konkurentnosti i slabo poslovno okruženje, došla je i pandemija koronavirusa. Najveću štetu su pretrpjeli sektori koji se oslanjaju na lične usluge poput turizma, ugostiteljstva, trgovine, prevoza i skladištenja, kulturne i kreativne industrije, kao i radno intenzivne industrije.
U autorskom tekstu navodi kako je posljednih godina otkriven potencijal turizma da postane pokretač privrede, a koji je sada posebno teško pogođen pandemijom.
– Broj međunarodnih turista u Bosni i Hercegovini između januara i juna 2020. godine smanjio se za 71 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ugrožene su hiljade radnih mjesta u turističkoj industriji, a prihodi od turizma opadaju za gotovo 80 posto – podsjeća Nedera.
Također, navodi kako su zbog svojih ograničenih resursa za ublažavanje finansijskih gubitaka izazvanih pandemijom, srednja, mala i mikro preduzeća, kao brojnija u bh. privredi, teže pogođena u odnosu na veća preduzeća.
– Vlasnici malih i velikih preduzeća zabrinuti su zbog kontinuirane neizvjesnosti. Nadamo se da je period zabrana kretanja i restriktivnih mjera iza nas, ipak, vremena pred nama ostaju izazov za preduzeća u Bosni i Hercegovini, suočenima sa daljim otpuštanjima koja im prijete.
Kriza je, kako navodi, imala značajne efekte na tržište rada.
– Prema izvještajima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti porasla je za 5,8 posto od marta do jula. Premda je hitni odgovor vlasti na početku pandemije COVID-19 u određenoj mjeri ublažio inicijalni udar na tržištu rada, vjerovatno je da će se tokom dalje recesije produbiti fragmentacija tržišta rada. Žene i mladi tradicionalno bilježe niže stope aktivnosti i zaposlenosti i stoga je vjerojatno da će biti među najteže pogođenima. Bez namjenskog rodnog odgovora na COVID-19 krizu, postoji rizik da dobici ostvareni u smislu ekonomskog osnaživanja žena budu izgubljeni – smatra Nedera.
Nedera je mišljenja da pandemija i ekonomska kriza neće čekati, “stoga nema mjesta čekanju ni kod vlasti”.
– Ključno je da politike u odgovoru resornih vlasti zaštite radna mjesta u privatnom sektoru kako bi se osigurala osnova za srednjoročno ubrzanje otvaranja radnih mjesta za one koji su nezaposleni ili će ostati bez posla zbog Covid-19. Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju blagovremeno odgovoriti izradom i provedbom planova oporavka koji pažljivo usklađuju kratkoročne i dugoročne potrebe – precizira predstavnica UNDP-a.
Iako je pandemija COVID-19 možda skrenula pažnju i resurse kreatora politika sa strukturnih i institucionalnih pitanja, Nedera ističe kako se to ne smije koristiti kao izgovor za izbjegavanje njihovog rješavanja.
– Suprotno tome, Bosna i Hercegovina treba iskoristiti ovu krizu kao priliku da ubrza svoje napore usmjerene na utvrđivanje perspektivne razvojne agende dok istovremeno osigurava dobro uravnotežen i hitan odgovor na krizu – napisala je.
Ističe kako vlasti na svim nivoima, u skladu s njihovim mandatima, trebaju poduzeti mjere za provođenje institucionalnih reformi, poput unapređenja regulatorne i institucionalne kvalitete, digitalizacije javne uprave, povećane transparentnosti i borbe protiv korupcije, te podrške proizvodnom sektoru u ostvarivanju veće konkurentnosti i promociji poveznica između digitalizacije i zelene energije, kao i reformisati i ojačati obrazovni sistem u skladu s potražnjom za vještinama i ojačati i povećati učinkovitost socijalne zaštite ranjivih.
– Za mnoge koji su ostali bez posla i čija je egzistencija teško pogođena pandemijom potpuni oporavak će se činiti nedostižnim, a budućnost sumornom. Ipak, ako postoji jedna lekcija koju smo naučili iz prošlosti, to je da ljudi, zajednice i vlasti mogu prevladati ovakve krize kada učinkovito sarađuju – stoji u tekstu Nedere.
Nadalje, navodi kako UNDP u Bosni i Hercegovini, kao dio zajedničkog odgovora Ujedinjenih nacija, aktivno podržava vlasti na različitim nivoima u rješavanju krize izazvane pandemijom COVID-19, “što obuhvata više od osiguranja medicinskih potrepština i opreme”.
– Digitalna transformacija i zeleni ekonomski razvoj imaju snažni potencijal za podsticanje privrede zemlje i predstavljaju strateška područja djelovanja UNDP-a. Zajedničkom saradnjom, te zagovaranjem i realizacijom boljih rješenja kod politika možemo osigurati da niko ne bude izostavljen dok zajednički obnavljamo ekonomiju i egzistenciju – zaključila je rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini Steliane Nedera u autorskom tekstu, u povodu stanja u vrijeme pandemije virusa korona.