Naša galaksija je ispunjena potencijalno nastanjivim planetima, i to ih ima najmanje 300 miliona, navode iz NASA-e.
Naime, svemirski teleskop Kepler američke svemirske agencije proveo je devet godina u misiji za lov na planete, uspješno identificirajući hiljade egzoplaneta u našoj galaksiji prije nego što mu je ponestalo goriva u 2018. godine.
Koliko je od ovih planeta naseljivo, i dalje je glavno pitanje misije.
Naučnici širom svijeta godinama su pregovarali o Keplerovim podacima, i misle da su pronašli odgovor, piše CNN.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Astronomical Journal, u našoj galaksiji postoji oko 300 miliona potencijalno naseljivih svjetova, što znači stjenovitih planeta sposobnih da zadrže tekuću vodu na svojoj površini.
“Ta je brojka gruba procjena, a moglo bi ih biti još više”, navela je NASA u saopćenju.
Neke od ovih planeta mogle bi biti dovoljno blizu da bi se mogle smatrati “međuzvezdanim susjedima”. Najbliža je udaljena oko 20 svjetlosnih godina.
“Kepler nam je već rekao da postoje milijarde planeta, ali sada znamo da je dobar dio tih planeta možda stjenovit i nastanjiv. Iako je ovaj rezultat daleko od konačnog, a voda na površini planete samo je jedan od mnogih faktora za život, izuzetno je uzbudljivo što smo izračunali da su ovi svjetovi toliko česti s tako visokom pouzdanošću i preciznošću”, rekao je NASA-in istraživač i vodeći autor Steve Bryson.
Studija je bila globalna saradnja NASA-inih naučnika koji su radili na misiji Kepler i istraživača iz međunarodnih agencija od Brazila do Danske.
Kako su to učinili?
Prema procjenama NASA-e, u našoj galaksiji Mliječni put ima oko 100 do 400 milijardi zvijezda. Svaka zvijezda na nebu vjerovatno je domaćin barem jednoj planeti, što znači da tamo vjerovatno postoje milijarde planeta, od kojih smo otkrili i potvrdili samo nekoliko hiljada.
Mnogo je faktora koji utiču na to može li planeta podržati život, uključujući atmosferu i hemijski sastav. Ali da bi suzili ove milijarde planeta, istraživači u ovoj studiji usredotočili su se na nekoliko osnovnih zahtjeva.
Tražili su zvijezde slične našem Suncu po starosti i temperaturi. Također su tražili egzoplanete sličnog radijusa kao i Zemlja, i izdvojili su one koji će vjerovatno biti stjenovite.
Također su uzeli u obzir udaljenost svake planete od svoje zvijezde, jer ako je preblizu, voda bi zbog vrućine mogla ispariti, a ako je predaleko, mogla bi se smrznuti.
Prethodne procjene broja nastanjivih planeta nisu sadržavale to kako bi planete mogle apsorbirati temperaturu i energiju zvijezde, navodi se u saopćenju NASA-e.
Ali ovog puta, naučnici su uspjeli uključiti temperaturu u svoju analizu, zahvaljujući dodatnim podacima prikupljenim od strane misije Europske svemirske agencije Gaia, koja crta trodimenzionalnu mapu naše galaksije.
Iz NASA su rekli da će i druge svemirske agencije nastaviti sa usavršavanjem procjene u budućim istraživanjima, što će pomoći u oblikovanju planova za naredne faze otkrića egzoplaneta i teleskopa.
Trenutno je NASA-ina TESS misija najnoviji lovac na planete koji traži egzoplanete.