Iako soda bikarbona ponekad može pružiti kratkotrajno olakšanje od peckanja u želucu neutraliziranjem viška kiseline, stručnjaci upozoravaju da njena česta i nekontrolisana upotreba za žgaravicu ili druge želučane tegobe može imati neželjene posljedice po zdravlje. Privremeno poboljšanje simptoma ne znači da se rješava osnovni uzrok problema, pa obično ne predstavlja dugoročno rješenje.
Kada se soda bikarbona rastvori u vodi i popije, ona reagira s želučanom kiselinom, što dovodi do brzog neutraliziranja kiseline, ali i oslobađanja ugljen-dioksida, što može izazvati podrigivanje, nadimanje i osjećaj pritiska u stomaku. Ova hemijska reakcija može dovesti do olakšanja, ali često prati i tzv. „rebound efekt” – pojačano stvaranje kiseline nakon početnog poboljšanja, što može dodatno pogoršati tegobe.
Osim takvih kratkoročnih problema, soda bikarbona sadrži visok udio natrija, pa njena učestala upotreba može povećati unos soli, što može doprinijeti povišenom krvnom pritisku, zadržavanju tekućine i dodatnom opterećenju srca i bubrega, posebno kod osoba s postojećim kardiovaskularnim ili bubrežnim bolestima. U rijetkim slučajevima, dugotrajno korištenje može porušiti ravnotežu kiselo-baznog statusa u organizmu, što može izazvati ozbiljnije simptome poput mučnine, povraćanja ili mišićnih grčeva.
Zbog ovih razloga stručnjaci savjetuju da se soda bikarbona koristi veoma oprezno i samo povremeno, te da se uvijek rastvori u dovolјnoj količini vode prije konzumiranja kako bi se smanjio rizik od neželjenih efekata. Ako se žgaravica i želučane tegobe javljaju često ili su praćene drugim simptomima, poput otežanog gutanja, gubitka težine ili bolova u prsima, važno je potražiti savjet ljekara i razmotriti adekvatnu medicinsku terapiju umjesto oslanjanja na kućne metode. (tl)