Na današnji dan: Održani prvi višestranački izbori u BiH

Uvjerljivom većinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslaničkih mandata u republičkom parlamentu, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u Skupštini grada Sarajeva
prvi visestranacki izbori u bih odrzani su na danasnji dan 1990 godine
(Politički plakat za prve višestranačke izbore u BiH – Foto: Facebook)

Na današnji dan 1990. godine održani su prvi Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini. Ovo su bili ujedno i prvi višestranački izbori u našoj zemlji. Osim izbora za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, održani su i izbori za Skupštinu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.

Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inostranstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove. Prosječan odaziv glasača je bio 77,83% od ukupnog broja registrovanih, prenosi Historija.ba.

Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslaničkih mandata u republičkom parlamentu, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u Skupštini grada Sarajeva.

Na listama za članove Predsjedništva trebalo je izabrati 7 članova, po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Glasati se moglo za kandidate sa svake od četiri liste. Članovi Predsjedništva postaju Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić (kao Jugosloven).

Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH, Predsjednik republike je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).

Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. To je bilo vrijeme disolucije Jugoslavije i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, ratna djelovanja koja su se već uveliko događala u Hrvatskoj prenesena su u Bosnu i Hercegovinu. (tl)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *