Međunarodni dan borbe protiv femicida: Tragične priče koje su pokrenule globalni pokret

Femicid predstavlja najekstremniji, najbrutalniji oblik nasilja nad ženama i djevojčicama. To nije slučajno niti nasumično ubistvo, već čin nasilja čiji se korijeni nalaze u rodnoj diskriminaciji, stereotipima i duboko ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima

Femicid, slucaj Cickusic, MC_online
(Na današnji dan svijet podsjeća na brutalnost femicida i važnost borbe protiv rodnog nasilja – Foto: Ilustracija, Mediacentar_online)

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv femicida – datum posvećen sjećanju na žene koje su ubijene samo zato što su žene, ali i jačanju globalne borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.

Ovaj dan je ustanovljen u znak sjećanja na strašan događaj iz 1989. godine u Kanadi, kada je na Univerzitetu u Montrealu 25-godišnji Marc Lépine ubio 14 žena i potom počinio samoubistvo. Napad, poznat kao Montrealski masakr, bio je motivisan isključivo mržnjom prema ženama i postao je simbol borbe protiv femicida širom svijeta.

Femicid predstavlja najekstremniji, najbrutalniji oblik nasilja nad ženama i djevojčicama. To nije slučajno niti nasumično ubistvo, već čin nasilja čiji se korijeni nalaze u rodnoj diskriminaciji, stereotipima i duboko ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima. Često je posljednji čin dugotrajnog fizičkog, psihološkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja.

Uprkos brojnim inicijativama, međunarodne organizacije i dalje upozoravaju da ne postoji jedinstvena definicija femicida, niti efikasan sistem prikupljanja podataka o ovom zločinu. Mnoge države ne koriste termin “femicid”, a nasilje u velikom broju slučajeva ostaje neprijavljeno. Zbog toga stvarni razmjeri rodno zasnovanog ubijanja žena širom Evrope i svijeta ostaju nedovoljno dokumentovani.

Nasilnici dolaze iz svih profesija, sredina i socijalnih grupa, što potvrđuje da femicid nije izoliran, već duboko rasprostranjen društveni problem.

Međunarodni dan borbe protiv femicida podsjeća da je borba protiv nasilja nad ženama obaveza cijelog društva – institucija, medija, zajednica i pojedinaca. Sjećanje na žrtve mora biti poticaj za jačanje sistema zaštite, prevencije i pravovremene reakcije, kako se ovakvi zločini više ne bi ponavljali.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *