Ključna trasa razvoja je jačanje pravnog sistema Bosne i Hercegovine, odnosno dosljedna primjena zakona na svim nivoima obrazovanja, rečeno je na redovnoj sesiji Kruga 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi “Obrazovanje, akreditacije i odgovornost” govorio je Enver Halilović, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja.
Halilović je podsjetio na tvrdnju engleskog filozofa Bertranda Russela koji je kazao da je obrazovanje uz knjigu i slobodu učenih ljudi, aparat civilizacije.
Halilović je postavio pitanje da li današnje obrazovanje u BiH, može biti aparat današnje civilizacije u BiH.
Pojasnio je kako njegov cilj danas nije kreirati distopijsku sliku o BiH, iako je primjetno da je veliki broj pitanja koja postoje u BiH, a mogu se tako predstaviti.
Smatra kako niko ne može biti zadovoljan stanjem u obrazovanju u BiH, počev od osnovnog preko srednjeg do visokog obrazovanja.
“To je primjetno posebno u posljednjim istraživanjima koja su vođena pod projektom PISA-e. Srednje obrazovanje se pokazalo, kroz sva testiranja koja su rađena direktno s učenicima, vrlo nezadovoljavajuće, da se ono čak u nekim elementima i po znanjima i vještinama u dobroj mjeri, u poređenju s evropskim zemljama, može smatrati nivoom dobrog osnovnog obrazovanja“, rekao je Halilović.
Poručio je kako i kada je riječ o visokom obrazovanju, stanje nije mnogo bolje, ako nije čak i lošije.
“Činjenica je da od naših skoro 50 unverziteta, značajan broj njih nije čak ni na jednoj rang listi univerziteta u svijetu, da su neprepoznatljivi za rang liste koje se prave u svijetu za univerzitete po uspješnosti i kvaliteti studija”, rekao je Halilović.
Dodao je kako bi to trebala biti šira osnova za sagledavanje stanja u BiH, u ovom slučaju svih činilaca u obrazovanju.
Napravio je podjelu faktora koji utiču na takvo stanje u obrazovanju u BiH, na eksterne i interne.
Ukazao je na nekoliko faktora od kojih zavisi obrazovanje u cjelini: političke vlasti na svim nivoima, inspekcijski organi, institucije obrazovanja (naročito uloga nastavnika)…
Naglasio je i činjenicu da se Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH slabo odnosno ne primjenjuje i da su nadležne obrazovne vlasti na nižem nivou, naročito kantonalnim i entitetskim, vrlo često sklone rušenju osnovnih postavki Okvirnog zakona.
Podsjetio je i na članove 53. i 54. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, za koje vjeruje da su malo poznati u javnosti.
Naime, prema riječima Halilovića, član 53. govori o tome da nijedna neakreditirana visokoškolska ustanova ne može izdavati akademske diplome i bilo kakva akademska dokumenta.
“Nažalost, mi u BiH imamo 14 visokoškolskih ustanova koje postoje više od pet godina, a nisu ni pokušale da izvrše svoju akreditaciju”, rekao je Halilović.
Član 54., podsjeća Halilović, govori o tome da državne institucije ne mogu zapošljavati ljude s neakreditiranih ustanova i univerziteta.
”Situacija u obrazovanju je vrlo nezadovoljavajuća, ako se može tako neutralnim pojmom to izraziti. Značajan faktor u promišljanju i sagledavanju stanja u obrazovanju u BiH su nastavnici, nastavno osoblje, njihova edukacija, položaj, odgovornost, odnos prema studentima i učenicima… Uz jedan bitno drugačiji, što je moguće više individualan pristup u edukaciji učenika odnosno studenata mogu se postići veći rezultati”, uvjeren je Halilović.
Kada je riječ o svim nivoima obrazovanja, ukazao je na činjenicu da je u obrazovanju vrlo izražena politiziranost odnosno politička angažiranost velikog broja nastavnog osoblja.
Halilović je govorio i o mjestu, broju i kvalitetu rada privatnih univerziteta.
”Mi spadamo u zemlje u Evropi koje imaju najviši broj privatnih univerziteta u odnosu na broj stanovnika. To je preko 30 privatnih univerziteta na kojem, istina, ne studira veliki broj studenata, ali je ipak značajan faktor za sagledavanje ukupnog stanja u BiH. Rezultati visokog obrazovanja su ono čije posljedice se osjećaju najmanje 40-tak godina“, rekao je Halilović.
Dodao je kako je korupcija ozbiljan problem kada je riječ o obrazovanju, ističući kako postoji nekoliko vrsta korupcije i ona nije nužno uzimanje novca, već se odnosi na sve radnje koje su nezakonite.
”Ključna trasa razvoja je jačanje pravnog sistema BiH, odnosno dosljedna primjena zakona o visokom obrazovanju, o srednjem obrazovanju… Na svim nivoima obrazovanja, ali to ne može da se dogodi samo u obrazovanju“, rekao je Halilović koji je podsjetio kako je potrebno raditi na poduzimanju sličnih poteza koji se odnose na društvo u cjelini.
Zaključio je i kako je potrebna bitna promjena svijesti ljudi, posebno da funkcionira pravna država na pravi način i u svakoj oblasti.