Krijumčarenje migranata u Bosni i Hercegovini cvjeta. Iako je državno tužilaštvo podiglo više od 70 optužnica protiv više od stotinu osoba zbog krijumčarenja ljudi u protekle dvije godine, procesuiranje ovih predmeta otežano je iz mnogih razloga, zbog čega izostaju adekvatne sankcije.
Za to vrijeme, krijumčarenje postaje unosan biznis. Provjerili smo koje su trase krijumčara i migranata u Bosni i Hercegovini?
Fatlan iz Avganistana u Bosni i Hercegovini je već pet mjeseci. Prema podacima Međunarodne agencije za migracije u Bosnu i Hercegovinu, sedmično uđe između četiri i pet stotina migranata. Ono o čemu se manje govori je na koji način dolaze.
Lokacija Tabanci jedna je od najfrekventnijih ruta za ilegalni prelazak migranata iz srbije u BiH, kada je riječ o teritoriji Zvornika. Na ovom mjestu iza mene, na ispupčenom dijelu obale, nedavno je uhvaćena veća grupa migranata sa krijumčarima koji su državljani Srbije. Kako nam je rečeno iz Granične policije, krijumčari za prevoženje migranata sa jedne na drugu obalu uzimaju od 50 do 150 evra.
Za mještane ovog dijela Zvornika to je postala svakodnevnica.
Iako o tome nisu htjeli govoriti pred kamerama, u razgovoru sa mještanima smo nezvanično saznali da su među krijumčarima i samohrane majke, radnici fabrika, koji u ovom poslu vide brzu zaradu. Uz to, sve je više i migranata koji krijumčare migrante.
Krijumčari za prevoz migranta koriste i alternativne seoske puteve. Na ovom mjestu nedavno je pronađena grupa od četiri ili pet migranata i uhapšen krijumčar, koji je državljanin Bosne i Hercegovine.
Kako kažu iz Granične policije, krijumčari imaju i svoje tarife. Onima koji nemaju dovoljno novca, nakon prelaska Drine slijedi lutanje.
Nakon prelaska Drine i ulaska u Bosnu i Hercegovinu, migranti preko polja i kroz njive i kukuruze idu dalje. Njihov krajnji cilj je FBiH, Sapna, Kalesija i Tuzla, odakle autobusima idu dalje za Kladušu. Dokaz da su prošli su stvari koje ostavljaju za sobom, a o njihovoj masovnosti najbolje
svjedoče brojne staze koje su već utabane.
Iako je u prethodnom periodu podignut veliki broj optužnica protiv krijumčara, problem Tužilaštva BiH u procesuiranju ovih predmeta je teško utvrđivanje identiteta, jezička barijera i nestalnost njihovog boravka. Dok ova oblast ne bude precizno zakonski definisana i uspostavljene kazne za izvršioce, krijumčari će i dalje biti novo ilegalno zanimanje koje donosi brzu zaradu i skoro nikakve sankcije. (BHRT)