Više od 50 posto evropske populacije pati od nedostatka vitamina D, kako pokazuju istraživanja, a korištenje kreme sa zaštitnim faktorom smanjuje sintezu tog “sunčevog” vitamina za više od 90 posto.
Logično bi bilo iskoristiti ljeto za “prženje”. Ipak, dermatolozi upozoravaju na opasnosti od sunčanja.
Ako se zbunjeno pitate koga slušati, evo objašnjenja.
Nedostatak vitamina D povezuje se s nizom zdravstvenih tegoba. Nekada se smatralo da vitamin D ima vitalnu ulogu u mineralizaciji kostiju i zuba te je dobro poznato da njegov manjak kod djece može dovesti do rahitisa (zbog čega se naziva i antirahitični vitamin), a kod odraslih do osteoporoze.
Novija istraživanja niske nivoe vitamina D povezuju s još brojnim tegobama modernog čovjeka: pretilošću, dijabetesom, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima, različitim vrstama raka, depresijom, psorijazom te neplodnošću.
Čini se da vitamin D ima vrlo snažno djelovanje – ublažavanje upala i poboljšanje imuniteta.
Vitamin D u minutama
S obzirom na to da danas većina nas dane provodi u zatvorenom prostoru, pogotovo zimi, kad sunca prirodno ima znatno manje, a ljeti smo namazani zaštitnim kremama koje ne dozvoljavaju UVB zrakama da penetriraju u kožu, vlada epidemija nedostatka “sunčevog” vitamina.
Koliko biste trebali provesti minuta na suncu svaki dan da biste upili dovoljnu količinu tog važnog vitamina kompliciran je odgovor.
To zavisi od više parametara – o dobu dana i godine, geografskoj širini i dužini, vremenskim prilikama, količini ozona u zraku, nadmorskoj visini, podlozi na kojoj stojite, kao i vašoj boji puti.
Općenito, zimi, kad je UV zračenje znatno slabije, savjetuje se izlagati ruke i lice suncu više od dva sata da bi se sintetiziralo 1.000 IU vitamina D, što je preporučena dnevna doza za odrasle.
Za istu količinu ljeti, u sezoni najjačeg sunčevog zračenja, dovoljno je samo desetak minuta nezaštićenog sunčanja lica i ruku.
Naročito vrlo svijetle i reaktivne puti koja ne podnosi sunčanje, kao i oni koji su preboljeli melanom trebaju izbjegavati sunčanje i vitamin D unijeti putem hrane i suplemenata.
Sunce iz flašice
Kako onda opskrbiti organizam ovim važnim vitaminom? Iako hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, najbolji odabir su riblje ulje, masna riba i meso, a zatim slijede mlijeko i mliječni proizvodi, jaja (žumanjak), sjemenke i jetrica.
Želite li sačuvati mladolikost i zdravlje kože, potrebu za ovim važnim vitaminom tokom cijele godine najbolje je zadovoljiti putem dodataka prehrani.
Prema nutricionističkim smjernicama, preporučena dnevna doza vitamina D za zdrave, odrasle osobe do 70 godina iznosi od 400 do 600 internacionalnih jedinica (IU), a za stariju populaciju je ona nešto viša – 800 IU.
Američki Nacionalni institut za zdravlje predlaže uzimanje navedenog suplementa u kombinaciji s kalcijem jer taj mineral poboljšava njegovu učinkovitost.
Prije uzimanja suplemenata najbolje je konsultirati se sa ljekarom. (tl)