Ljeto je vrijeme godišnjih odmora i uživanja, ali i vrlo neugodne pojave koja se često javlja, a to je – trovanje hranom.
Najčešći uzročnik trovanja hranom je salmonela (Salmonella spp.), bakterija koja se razmnožava u nekim tipovima namirnica, a preživljava ako hrana nije pravilno termički obrađena.
Namirnice koje su najčešće podložne kontaminaciji ovom bakterijom su mljeveno meso, nedovoljno pečeni, pohovano meso, sirovo mlijeko, jaja, proizvodi od sirovih jaja, poput krema za kolače (krempite, princes krafne i sl.), sladoledi, majoneza i jela u koja se dodaje majoneza (francuska salata) ili tartar umak.
Najčeći uzročnici trovanja su:
Salmoneloza, odnosno trovanje salmonelom, može se kontaktom prenijeti na zdravu osobu, zbog čega je iznimno važno često pranje ruku, naročito prije jela i nakon boravka u wc-u.
Osim salmonele, prijeti i stafilokok (Staphylococcus aureus), bakterija koja najčešće kontaminira termički obrađenu hranu čuvanu u opasnoj temperaturnoj zoni (između pet i 60 stepeni), mesne prerađevine i sladoled. Ova se bakterija često nalazi na otvorenim ranicama kože ili u sluznici nosa, a kada dospije u namirnice stvara toksine koji su otporni na termičku obradu.
Nedovoljno termički obrađeno meso peradi, crveno meso, nepasterizirano mlijeko i netretirana voda mamac su i za kampilobakterije (Campylobacter spp.) koje se, iako se ne razmnožavaju u hrani, vrlo brzo razmnožavaju kada dospiju u naš probavni sistem.
Stoga već nakon jednog zalogaja slabo kuhane piletine koja je kontaminirana ovom bakterijom možete osjetiti prve simptome kao što su grčevi u trbuhu i proljev.
Bakterija kojoj također možete biti izloženi je Escherichia coli, i to najčešće putem nedovoljno opranog sirovog voća i povrća, nedovoljno pečene mljevene govedine, nepasteriziranog mlijeka te kontaminirane vode.
Higijena prilikom pripreme i konzumacije hrane, temeljita termička obrada i njeno pravilno čuvanje jedini su načini kako možete spriječiti trovanje hranom.
Prisutnost patogenih mikroorganizama u hrani ne uzrokuje uvijek promjenu boje, mirisa i okusa, stoga je ponekad teško procijeniti je li hrana kontaminirana.
Evo kako se zaštititi:
Držite hranu u frižideru: Na putovanju je, kao i kod kuće, važno osigurati da hrana bude pravilno skladištena i kuhana. One namirnice koje morate držati na nižim temperaturama da biste spriječili njihovo kvarenje, kao što su meso, riba i mliječni proizvodi, uvijek čuvajte u frižideru ili prijenosnim frižiderima s dovoljno ledenica. Temperatura u frižideru trebala bi biti do pet stepeni Celzijusa.
Termička obrada namirnica: Prilikom kuhanja hrane pazite da je termički obrađena na odgovarajućoj temperaturi – koristite termometar za hranu kako biste bili sigurni da je meso kuhano na najmanje 75 stepeni Celzijusa.
Pripazite na križnu kontaminaciju: Izbjegavajte pripremu hrane koja se jede svježa, poput povrća, na istoj dasci i s istim priborom koji ste koristili za pripremu sirovog mesa. Također izbjegavajte kontakt sirove hrane s termički obrađenom hranom.
Koristite vodu provjerene kvalitete: Ako ste na destinaciji gdje je upitna kvaliteta pitke vode, konzumirajte isključivo onu koja je flaširana. Izbjegavajte i led od vode upitne kvalitete.
Perite voće i povrće: Temeljito perite sirovu hranu, voće, povrće i druge namirnice, koristeći zdravstveno ispravnu vodu.
Oprezno sa sladoledima: Pripazite da su industrijski sladoledi koje konzumirate pravilno skladišteni, na primjerenim temperaturama. Posebno pripazite na sladolede na kuglice koje možete kupiti u ugostiteljskim objektima.
Provjereni restorani: Jedite samo u provjerenim restoranima i budite oprezni kod konzumiranja ulične hrane. Ulični prodavači hrane nisu u mogućnosti u potpunosti se pridržavati istih standarda pripreme hrane kao restorani.
Higijena: Često perite ruke i uvijek sa sobom nosite dezinfekcijske vlažne maramice ili gelove. (tl)