Kina planira ove sedmice lansirati bespilotnu letjelicu na Mjesec koja bi trebala donijeti uzorke s Mjeseca i bit će to prvi pokušaj bilo koje nacije da uzme uzorke s tog Zemljinog prirodnog satelita još od 1970-ih godina.
Sonda Chang'e-5, nazvana po drevnoj kineskoj božici Mjeseca, nastojat će prikupiti materijal koji može pomoći naučnicima da shvate više o porijeklu i nastanku Mjeseca. Misija će testirati sposobnost Kine da daljinski uzima uzorke iz svemira, prije složenijih misija.
Ako uspije, misija će učiniti Kinu tek trećom zemljom koja je uzela mjesečeve uzorke, nakon Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza koji su to učinili prije više desetljeća.
Otkako je Sovjetski Savez Lunu 2 spustio na Mjesec 1959. godine, prvi objekt koji je napravio čovjek, a koji je stigao do nekog nebeskog tijela, nekoliko drugih zemalja, uključujući Japan i Indiju, pokrenule su misije na Mjesec.
U programu Apollo, kojim su ljudi prvi put sletjeli na Mjesec, Sjedinjene Američke Države iskrcale su 12 astronauta na Mjesec tokom šest letova od 1969. do 1972. godine, donijevši natrag 382 kg kamenja i drugih uzoraka.
Sovjetski Savez je 1970-ih rasporedio tri uspješne robotske misije koje su trebale donijeti uzorke. Posljednja, Luna 24, iz 1976. godine iz Mare Crisium, donijela je 170,1 grama uzoraka.
Kineska sonda, koja bi trebala biti lansirana narednih dana, pokušat će prikupiti dva kilograma uzoraka na prethodno neposjećenom području u masivnoj ravnici lave poznatoj kao Oceanus Procellarum ili “Okean oluja”.
– Mjesečeva zona uzorka Apollo-Luna, iako je presudna za naše razumijevanje, napravljena je na području koje obuhvata daleko manje od polovine mjesečeve površine – kazao je naučnik sa Univerziteta Brown James Head.
Naknadni podaci iz orbitalnih misija daljinskog istraživanja pokazali su širu raznolikost vrsta stijena i minerala nego što je poznata u zbirkama uzoraka Apollo-Luna, dodao je.
– Naučnici se zalažu za robotske misije kojima bi se donijeli uzorci iz tih različitih kritičnih područja kako bi odgovorili na mnoštvo temeljnih pitanja koja su ostala neodgovorena tokom ranijih istraživanja – kazao je Head.
Misija Chang'e-5 može pomoći u odgovoru na pitanja poput toga koliko je dugo Mjesec bio vulkanski aktivan u svojoj unutrašnjosti i kada se njegovo magnetsko polje, ključno za zaštitu bilo kojeg oblika života od sunčevog zračenja, raspršilo.
Kada dospije u mjesečevu orbitu, sonda će se ciljano rasporediti u nekoliko vozila na površinu. Planirano je da izbuše zemlju, a zatim uzmu uzorke tla i kamena.
Ako to obave uspješno uzorci će se prenijeti u povratnu kapsulu koja će ih vratiti na Zemlju. Kina je svoje prvo slijetanje na Mjesec izvršila 2013. godine. U januaru 2019. sonda Chang'e-4 dotaknula je Mjesec.
U narednom desetljeću Kina planira uspostaviti robotsku baznu stanicu za provođenje bespilotnih istraživanja u južnoj polarnoj regiji.
Misije će se razvijati kroz Chang'e-6 7 i 8 tokom narednih deset godina, a plan je to uraditi do 2030. godine uoči slijetanja letjelice s posadom.
Kina planira i do 2030. godine uzimati uzorke s Marsa. U julu je Kina lansirala bespilotnu sondu na Mars u svojoj prvoj nezavisnoj misiji na drugi planet, prenosi CNN.