U slučaju 9. januara poništena je odredba koja je bila neustavna, ali se ona de facto primjenjuje i Tužilaštvo je moralo reagovati, smatra Nurko Pobrić, ekspert ustavnog prava u razgovoru za “Oslobođenje”.
Misli da bi u ovom slučaju trebali krivično odgovarati organizatori proslave 9. januara, naglašava Pobrić.
Svako neizvršavanje ili ometanje izvršavanja obavezujućih i konačnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavlja krivično djelo za koje je, podsjeća ekspert ustavnog prava Nurko Pobrić, propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. I Tužilaštvo mora reagovati, barem tako piše u Krivičnom zakonu BiH, ali u praksi su stvari drugačije. Tako je i sa odlukom Ustavnog suda BiH o 9. januaru kao Danu Republike Srpske.
Poništeni referendum
Do sada, inače, niko nikad nije kažnjen zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH. Podsjetimo da su i iz Ureda visokog predstavnika ocijenili da proslavljanje Dana RS-a 9. januara pokazuje očigledno nepoštivanje vladavine prava i otvoreno nepoštivanje sudskih odluka. Jer, i iz OHR-a su ponovili da je Ustavni sud BiH utvrdio da je obilježavanje 9. januara kao Dana
Ekspert ustavnog prava podsjeća da je Ustavom BiH propisano da su odluke Ustavnog suda obavezujuće i konačne. Svako neizvršavanje tih odluka ili ometanje njihovog izvršavanja predstavlja krivično djelo za koje je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina. Barem tako piše u Krivičnom zakonu BiH, ali u praksi su stvari znatno drugačije. Posljednja odluka Ustavnog suda BiH koja nije izvršena svakako je obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a.
Neko ometa izvršenje
Pobrić tvrdi da, čim se sazna da jedna odluka Ustavnog suda nije izvršena ili da neko ometa njeno izvršavanje, Tužilaštvo BiH bi moralo reagovati.
– Međutim, ima tu jedan pravni, ali više faktički problem. Ako odluku Suda BiH treba da izvrši Parlament, onda se postavlja pitanje krivične odgovornosti Parlamenta ili većine u Parlamentu, što znači da bi trebalo krivično goniti koliko poslanika, zastupnika, delegata i tako dalje. U tome vidim faktički problem, a ne pravni. Kako krivično goniti Parlament, pita Pobrić.
Podsjeća da je u slučaju 9. januara poništena odredba koja je bila neustavna, ali da se ona de facto primjenjuje, jer je organizirana proslava.
– Tako bi se te radnje mogle sankcionirati. Odnosno, mislim da bi u ovom slučaju trebali krivično odgovarati organizatori proslave 9. januara, naglašava Pobrić.
U centru Banje Luke, u povodu neustavnog dana RS-a, održan je svečani defile. Podsjetimo, Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. utvrdio da je neustavan 9. januar kao dan RS-a, a Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana.
Narodna skupština RS-a je potom donijela novi zakon o praznicima gdje je uvrstila i pomenuti referendum kao argument za obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a. Na taj način su djelimično izmijenili Zakon o praznicima, ali odluka Suda i dalje nije ispoštovana. Ustavni sud BiH je 30. septembra 2016. na 100. plenarnoj sjednici utvrdio da NSRS nije izvršio odluku Ustavnog suda od 26. novembra 2015.
Probijanje rokova
Ustavni sud je, podsjetimo, zaključio da NSRS nije u ostavljenom roku usaglasio član 3.b) Zakona o praznicima RS-a sa Ustavom BiH.
Do sada, inače, niko nikad nije kažnjen zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH. Podsjetimo da su i iz Ureda visokog predstavnika (OHR) ocijenili da proslavljanje Dana RS-a 9. januara pokazuje očigledno nepoštivanje vladavine prava i otvoreno nepoštivanje sudskih odluka. Iz OHR-a su poručili da je Ustavni sud BiH odlučivao o usklađenosti 9. januara kao Dana RS-a sa Ustavom BiH, te je utvrdio da je obilježavanje tog dana neustavno. (oslobodjenje, tl)