Kvalitet zraka koji udišemo postaje sve više razlog za zabrinutost, posebno kada je u pitanju zdravlje naše djece.
S obzirom na to da živimo u najzagađenijem dijelu Evrope, ta zagađenja izazivaju opravdanu brigu roditelja.
Posebno zabrinjava činjenica da rani kontakt sa zagađenim zrakom može dugoročno utjecati na plućno zdravlje djece.
Studija koju je provela Američka medicinska udruga pokazala je da su povećane koncentracije sitnih čestica u zraku i dušikovog dioksida tokom prve tri godine života povezane s većim rizikom od razvoja astme u djetinjstvu.
Istraživanje koje su proveli naučnici sa Harvarda otkriva da su djeca iz socijalno i ekonomski ugroženih zajednica posebno izložena riziku, uglavnom zbog ograničenog pristupa čistijem zraku.
Naprimjer, beba koja odrasta u gusto naseljenim kvartovima sa smanjenim resursima i financijskim mogućnostima ima veću vjerovatnoću da razvije respiratorne probleme, uključujući astmu.
Osim toga, novija istraživanja pokazuju da zagađenje zraka može pojačati i probleme povezane s rastućom rezistencijom na antimikrobne lijekove, te da dugotrajno vrijeme provedeno u automobilima može dodatno povećati izloženost štetnim česticama.
Globalni podaci sugerišu da je značajan broj smrtnih slučajeva širom svijeta povezan sa onečišćenjem zraka, a iako su nivoi zagađenja u Evropi i Sjevernoj Americi niže nego u Aziji, i dalje prelaze preporučene sigurnosne standarde. (tl)
Ja kao dijete sam fasovao bronhijalnu astmu. Kakvi su uslovi zivota, mislim da 70-80% stanovnistva u Tuzli pati od asme. U bivsoj YU Tuzla,Bor i Zenica su bila tri najzagadjenija grada u drzavi.