Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH od 15. do 31. maja ove godine izdala je 326 saglasnosti za interventni uvoz medicinskih sredstava za vrijeme pandemije koronavirusa. U izvještaju do kojeg je došlo Oslobođenje, jasno je da se nabavljalo sve i svašta, a što bi vjerovatno bilo teže nabaviti u normalnim okolnostima.
Istražni organi
U oči posebno upada da se firma Medicom iz Bijeljine u izvještaju Agencije spominje čak 18 puta i ona je u spomenutom periodu dobila poslove vrijedne oko milion maraka. Još zanimljivije je da je ta firma za potrebe JZU zdravstveni centar Brčko nabavila doktorske stolice pod šifrom doctors stool foot released hydraulic AK 446, dva komada u vrijednosti 7.142.70 KM, pa se logičnim nameće pitanje hitnosti njihove nabavke posebno sa aspekta suzbijanja Covid-19. Ova firma je za istu zdravstvenu ustanovu nabavila i oculus BK1 set sočiva i oculus probni ram (naočale) UB4 bez sočiva, po jedan komad u vrijednosti 9.583.37 KM. Vanredne okolnosti zasigurno su pogodavale da pojedinci izvuku korist, ne računajući da će njihovi sumnjivi poslovi doći pod lupu istražnih organa.
Izvještaj Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH dostavljen je privremenoj istražnoj komisiji Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja će se njime pozabaviti u narednim danima. Afera Respiratori očito je pokrenula lavinu, pa skoro svaki dan izlaze novi detalji o nezakonitostima kod javnih nabavki.
– Ako ne bude odgovarao Novalić, svi ministri koji su u tom lancu i direktor Civilne zaštite, nemamo šta tražiti od nižerangiranih. U RS-u je još gore. Na Komisiji smo primijetili, a da bi sakrile trag, institucije Republike Srpske nabavljaju opremu iz Federacije BiH, a u FBiH iz RS-a, kako javnost ne bi posumnjala. Prijedlog Komisije jeste da ćemo, kada su u pitanju velike afere, pozvati tužioce koji rade na tim predmetima, a to nije rezultiralo daljnjom istragom ili je zaustavljeno, da ih pitamo zbog čega je sve stalo? Da li neko vrši pritisak na njih, da li im treba kadrovsko pojačanje… Ako oni neće da rade, podnijet ćemo prijavu protiv tih ljudi. Znači, odlučili smo da te velike afere budu dovedene do kraja, ne prejudicirajući šta će se desiti, kaže za Oslobođenje državni poslanik iz SDP-a BiH Zukan Helez, član Komisije.
Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a i bivši kadar SNSD-a, a sada SDS-a, kaže za Oslobođenje da se istražni organi trebaju pozabaviti izvještajem Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i izvršiti analizu šta se nije moralo raditi u momentu izmijenjenih javnih nabavki.
Šta je nama Medicom
– Iskorištena je situacija i progurano ono što im je ranije bilo sporno da nabave onako kako oni hoće. Treba ući u to i detaljno pogledati ko je iste stvari nabavljao po različitim cijenama. Ugovori se raskidaju da bi se izbjegla štetna posljedica i da nema elemenata krivice. Zloupotreba teškog položaja društva za lično bogaćenje trebala bi biti strožije sankcionisana. Ako ne budu sada kažnjeni, naše društvo će ići kako ide. Međutim, tvrdim da će doći trenutak kada ništa neće biti isto i kada će pojedinci sigurno odgovarati za sve ovo što sada rade. Samo zato što je neko jednu noć prenoćio u zatvoru došlo je do raskidanja ugovora. Sad zamislite da neko bude osuđen, koliko bi to bio pozitivan pomak za naše društvo. Šta je na ovom spisku nabavljano, to nema veze sa Covid-19, već je iskorišteno vrijeme da se nešto što se nije moglo ranije nabaviti, sada nabavi bez konkurencije i bez transparentnosti. Ili, za ono što nije moglo da prođe u redovnoj proceduri, neki su vidjeli šansu da to proguraju u ovoj situaciji i mogli su da pozovu jednu firmu koja im odgovara, rekao je Stanić.
Đenan Salčin, direktor Agencije za javne nabavke BiH, osvrćući se na činjenicu da je firmi Medicom izdato 18 saglasnosti za uvoz opreme, kaže da ne postoji ograničenje da se sa jednom firmom zaključi jedan, pet, 20 ili 25 ugovora.
– To nije zabranjeno, ali baca sumnju zašto samo sa jednom firmom. Postavlja se pitanje da li je ona uopšte sposobna i registrovana da sve to isporuči. Stolice se ne mogu povezati ni sa kakvom hitnošću. Mi tek sada dobijamo te izvještaje. Oni prilikom svojih izjašnjenja, znajući da smo ih “uhvatili”, pokušavaju to prikriti na neki način, ili sporo dostavljaju dokumentaciju ili dostave izjašnjenje, a nema dokumentacije, rekao je Salčin.
Upitali smo ga da li se na vrijeme moglo spriječiti da se ne spiska budžetski novac za opremu čija nabavka ne igra nikakvu ulogu u borbi protiv Covida-19.
– Sa aspekta trenutnog zakona, to se nije moglo spriječiti zato što nemamo alat da djelujemo preventivno. Tek kad dobijemo izvještaj, vidimo šta je neko nabavio i za koga. Sada nam preostaje opcija da podnesemo prekršajnu prijavu ili da podnesemo prijedlog krivične prijave nadležnom tužilaštvu i to radimo, naglašava Salčin.
Podsjeća da kad se tek počelo razgovarati o toj temi, niko nije znao šta je kome hitno i neophodno, da li su to lijekovi ili oprema.
– Imate situaciju da je UKC Tuzla u toku pandemije kupio agregat. Na prvu se pitate kakve veze ima agregat sa pandemijom. Ali, u svom izjašnjenju oni kažu da su imali probleme sa snabdijevanjem strujom zbog kvara i da je postojala bojazan da aparati u bolnici neće raditi, jer nema napajanja strujom. Onda su oni donijeli odluku da se ide u hitnu nabavku i sve je bilo regularno, kaže Salčin.
Dogovorena raspodjela
U svemu, kako kaže, postoji i druga strana priče koju zanemarujemo, a to je dogovor ponuđača.
– Na primjer, oni kažu imamo 10 kliničkih centara u državi, mi ćemo to podijeliti na način da ćemo se mi javljati u Banju Luku, Bihać i Tuzlu, vi ćete se javljati u Mostar, Sarajevo i Zenicu, a drugi u Doboj, Bijeljinu i Zvornik i tako se oni dogovore. Kada sistem postane transparentniji, onda se oni dogovaraju. Ponuđač, odnosno ugovorni organ raspiše tender transparentno bez ikakvih ograničenja, traži robu i dobije samo jednu ponudu iako je tendersku dokumentaciju preuzelo 18 firmi. Došla je samo jedna ponuda. Suština je da ne smije dolaziti do dogovaranja, posebno ne na štetu države, zaključuje na kraju Salčin. (oslobodjenje, tl)