Kako prepoznati razliku između “prave” gladi i žudnje za hranom?

Kada smo gladni, može nam pasti razina šećera te doći do gubitka daha, praćenog znojenjem, pospanošću i vrtoglavicom”, ističe nutricionistica
nutricionista objasnjava kako prepoznati pravu glad i zudnju za hranom
(Kada doživite ‘napade’ gladi jedan do 1.5 sat nakon dobrog obroka, to bi mogla biti žudnja – Foto: Ilustracija)

Kada osjetite iznenadnu potrebu za jedenjem hrane, kako zapravo znate jeste li gladni ili samo imate želju nešto gricnuti? Iako se ovaj osjećaj gladi na prvi pogled može učiniti istim, postoje razlike između gladi i žudnje za hranom. Nutricionistica Pooja Shah Bhave objasnila je kako prepoznati razliku.

“Kada doživite ‘napade’ gladi jedan do 1.5 sat nakon dobrog obroka, to bi mogla biti žudnja. Svi jedemo kada smo gladni, ali često znamo i u neko neplanirano doba pojesti desert ili obrok samo kako bismo nešto gricnuli. Ako često imate potrebu jesti relativno brzo nakon konkretnog obroka, vjerojatno niste gladni već samo žudite za hranom”, objasnila je ona, prenosi Health Shots.

Međutim, situacija je u potpunosti drugačija s “pravim” osjećajem gladi. Najčešći simptom gladi, ističe nutricionistica, je kruljenje u želucu, a predstavlja jasnu potrebu tijela da zadovolji nutritivne potrebe. S druge strane, žudnja najčešće predstavlja želju za određenom hranom.

“Ako je netko jako gladan, a ne jede nekoliko sati, vjerojatno će početi osjećati mučninu. Opća slabost može se odraziti u slabim pokretima mišića, razdražljivosti, ljutnji ili tjeskobi. Kada smo gladni, može nam pasti razina šećera te doći do gubitka daha, praćenog znojenjem, pospanošću i vrtoglavicom”, ističe nutricionistica.

Potrebno je nekoliko sati da se razvije glad, ali žudnja se može pojaviti iznenada. Ona se definira kao intenzivna želja za određenom hranom, okusom ili teksturom, a često imamo potrebu jesti namirnice koje se smatraju nezdravima, prenosi Health Shots.

“Osoba će obično težiti hrani s visokim udjelom šećera ili soli, a ne zdravim alternativama. Ako se tijekom takvog nagona poslužuje ‘običan domaći’ obrok, pojedinac ga možda neće htjeti pojesti. Međutim, ponude li se čips, čokolada ili kolači, odgovor je često potpuno drugačiji”, objašnjava.

Nutricionistica zaključuje da na žudnju za hranom mogu utjecati i “psihološki čimbenici poput emocija, uspomena ili sličnog. Ali morate znati kako se nositi sa žudnjom da biste izbjegli impulzivno prejedanje i pazili na zdravlje, osobito ako pokušavate smršavjeti. (tl)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *