Cijene u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a pritisak na kućne budžete postaje sve izraženiji. Poskupljenja su zahvatila gotovo sve segmente potrošnje, od hrane i režijskih troškova do ugostiteljskih usluga. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija iznosi 4,1 posto, a građani sve teže uspijevaju održati finansijsku stabilnost.
O inflaciji, rastu cijena i ekonomskim izazovima koji očekuju građane u narednom periodu za N1 je govorio profesor Ante Domazet s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. On ističe da svako domaćinstvo mora funkcionisati kao mala ekonomija, s jasno definisanim prihodima i rashodima, te da je ključ uspjeha u sposobnosti prilagođavanja realnim mogućnostima.
Domazet naglašava da ekonomska situacija znatno zavisi od strukture domaćinstva, te da su posebno ugroženi oni s jednim zaposlenim, nižim primanjima ili penzioneri čija primanja ne prelaze hiljadu maraka. Govoreći o novom sistemu kategorizacije penzija, istakao je da takav pristup može potaknuti duži ostanak na tržištu rada, što se već primjećuje kroz sve češći povratak penzionera u radni odnos.
Komentarišući mjere zaključavanja cijena, Domazet upozorava na pojavu smanjenja gramaže i kvaliteta proizvoda uz zadržavanje iste cijene, što vidi kao neetičnu praksu poznatu kao shrinkinflation. Prema njegovim riječima, potrošači bi trebali razviti svijest i znanje kako bi prepoznali ovakve marketinške trikove i na njih adekvatno reagovali.
Smatra da administrativno zaključavanje cijena ne daje dugoročne rezultate, te da su potrebne ciljane mjere pomoći. Kao ključna rješenja navodi direktne novčane transfere socijalno ugroženim domaćinstvima, uz uspostavljanje socijalnih karti koje bi omogućile preciznije i pravednije intervencije države.
Domazet ističe i važnost reforme poreza na dohodak i doprinosa, s ciljem rasterećenja plata i preusmjeravanja poreskog tereta na one s višim prihodima, kapitalnim dobicima i većom ekonomskom snagom. Takav model, prema njegovom mišljenju, bio bi pravedniji i efikasniji.
Govoreći o inflaciji, naglasio je da ona ima dvostruki izvor, rast troškova proizvodnje i povećanu potražnju, te da je trenutno najveći pritisak upravo s strane potražnje. Upozorio je i da se inflacija sve više ukorjenjuje u ekonomska očekivanja, zbog čega proizvođači unaprijed ugrađuju rast cijena u svoje proizvode.
Prema Domazetovoj procjeni, inflatorni pritisci će se nastaviti i tokom ove godine, a borba s poskupljenjima zahtijevat će ozbiljne, dugoročne i sistemske mjere. (tl)