“Zatvori prozor, ubit’ će me propuh”, “zatvori prozore, propuh je, da se ne prehladimo…”, samo su neke od rečenica koje smo zasigurno svi barem jednom čuli u životu, a vjerovatno i izgovorili.
Od malih nogu nas uče kako se ne smije boraviti na direktnom propuhu jer rizikujemo prehladu, glavobolju, zubobolju, ukočen vrat…
Stoga se postavlja pitanje – je li utemeljeno upozoravati druge da zatvaraju prozore zbog moguće prehlade?
S jedne strane, ljekari kažu kako se ne može razboljeti od propuha, već od virusa, ali ipak dodaju “da izloženost propuhu utječe na organizam tako što se na našoj koži i ispod nje odvijaju procesi koji mogu rezultirati curenjem nosa ili ukočenim vratom”.
Dodaju da je propuh zapravo povezan sa takozvanim indeksom hlađenja, odnosno subjektivnim osjećajem vjetrovitog vremena na koži.
Kako je brzina vjetra veća, to je osjećaj temperature niži, odnosno, brže dolazi do pothlađivanja.
– Kada je temperatura minus pet stepeni Celzijusa, a vi ste negdje vani i ne puše vjetar, vaše tijelo zagrijava tanak sloj zraka blizu kože – kaže njemački otorinolaringolog Thomas Deitmer, glavni sekretar njemačke organizacije za otorinolaringologiju, hirurgiju glave i vrata.
Upravo nas taj tanki sloj zapravo štiti od hladnoće.
No ako se pojavi hladan vjetar, on će otpuhati taj sloj topline, pa s tim, što on jače puše, tijelo brže gubi toplinu i osoba počinje osjećati hladnoću.
Situacija se mijenja ako nam je koža mokra od primjera radi znoja. Tada zrak koji struji oko tijela utječe i na isparavanje vlage, pa u tom procesu brže odnosi toplinu iz tijela, a to onda može utjecati na sluznicu nosa i grla.
– S propuhom se sluznice isušuju, oslabljujući njihovu imunološku odbranu, pa nas to automatski čini i osjetljivijima na virusne prehlade – pojašnjava dr. Deitmer.
Ako ste zdravi, propuh vam ne može ništa.
No postoji još jedna posljedica od propuha na koju se često žalimo: ukočenost vrata.
Kako kaže doktor Michael Deeg, član njemačke organizacije otorinolaringologa (BVHNO), do ukočenosti vrata dolazi po naročito toplom vremenu jer nam tijelo stalno regulira temperaturu po vanjskim uvjetima oko nas.
– Ako vam je vruće i sjedite ispred ventilatora ili vrlo blizu klima-uređaja ili otvorite prozor dok putujete automobilom, zrak koji puše preko vaše tople i nerijetko znojne kože u nekim slučajevima može rezultirati napetošću u području vrata – tvrdi Deeg i pojašnjava da se na površini kože nalaze receptori koji mjere temperaturu kože.
Problem s blagim propuhom je u tomu što je razlika u temperaturi vrlo mala, pa je termoreceptori ne uspijevaju detektirati.
Zbog toga dolazi do tek kasnije reakcije tijela, što opet rezultira sužavanjem krvnih žila u predjelu vrata, a to dovodi do napetosti mišića koji se nalaze ispod kože.
Stoga, kako biste izbjegli da vam propuh ne naškodi savjetuje se ne sjediti na direktnom propuhu ventilatora za vrijeme vrućina, a oprezni budite i ako vam je u automobilu otvoren prozor.
I zrak iz klima-uređaja u automobilu ne bi trebao direktno puhati u vas.
Osim toga, prostorije je najbolje provjetravati tako da se odmah otvori više prozora na nekoliko minuta da uđe svjež zrak, a ne “sjediti na propuhu”. (tl)