Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u petak znači “promjenu” i “svitanje nove ere”, ocijenio je premijer Boris Johnson koji želi ujediniti zemlju nakon tri i pol godine podjela zbog Brexita.
“Ovo nije kraj, nego početak”, reći će konzervativni čelnik u svom obraćanju naciji u petak u 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu, sat vremena prije povijesnog istupanja Ujedinjenog Kraljevstva koje će biti prva zemlja koja napušta EU.
“Ovo je trenutak kada zora sviće i podiže se zastor prije novog čina”, nastavit će, može se vidjeti iz dijelova govora koje je objavio njegov ured. “Ovo je trenutak istinske nacionalne obnove i promjene”.
Boris Johnson želi usto ostaviti iza sebe podjele koje razdiru Britance nakon referenduma 2016. na kojemu ih se 52 posto izjasnilo za Brexit. “Naš posao u vladi – moj posao – je ujediniti zemlju i povesti je naprijed”.
Premijer će u petak u Sunderlandu proslaviti Brexit na ministarskoj sjednici kojom će predsjedati. U tom gradu na sjeveroistoku Engleske koji je na referendumu 2016. glasovao za Brexit sa 61 posto, najveća je tvornica automobila japanskog proizvođača Nissana u Europi. Budućnost te tvornice bila bi neizvjesna u slučaju tvrdog Brexita koji je spriječen zahvaljujući tome što je postignut dogovor o razdruživanju s Bruxellesom.
Neizvjesnost oko brexita do kraja desetljeća koštat će Britaniju 15 mlrd funti?
Kontinuirana neizvjesnost oko budućnosti trgovinskih odnosa Velike Britanije s Europskom unijom mogla bi koštati britansko gospodarstvo do kraja godine 4,4 milijarde funti, a do kraja desetljeća 15 milijardi funti, procjenjuje u izvješću međunarodna organizacija Rand Europe.
Unatoč tvrdnji premijera Borisa Johnsona da će „provesti brexit”, istraživanje Rand Europea otkrilo je da će formalni izlazak Britanije iz EU-a u petak „samo okončati prvu fazu trgovinske nesigurnosti” koju je uzrokovao brexit, navodi se u izvješću.
Autori osporavaju i premijerova obećanja da će do takozvanog „prijelaznog razdoblja”, 31. prosinca, zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini u kanadskom stilu te upozoravaju da bi pregovori „mogli potrajati” budući da se Velika Britanija suočava s „negativnim dugoročnim gospodarskim implikacijama” požurenog dogovora.
Šteta za britansko gospodarstvo ubrzano će rasti dok ne budu utanačeni detalji novih dogovora, a do 2025. rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao bi se smanjiti za 11 milijardi funti, te za 15 milijardi funti do 2029. godine., ukoliko se ne postigne novi dogovor.
U Rand Europeu pritom upozoravaju da će svako smanjenje BDP-a biti pretočeno u veće troškove zaduživanja države, uz dodatni trošak godišnjih kamata od gotovo 1,3 milijarde funti do kraja 2020. godine i tri milijarde funti do 2025. godine.
Johnsonovo inzistiranje na tome da neće produljivati tranzicijsko razdoblje nakon kraja ove godine stvorilo je rizik od brexita bez dogovora, pod nepovoljnim uvjetima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), potaknuvši strah od carina i izvoznih kvota.
Britanija je već zabilježila „negativne ekonomske posljedice” zbog referenduma o izlasku iz EU u 2016. godini jer su potrošači smanjili potrošnju, a kompanije zakočile investicije.
Autori izvješća upozoravaju da će premijer teško odabrati između troškova koje Velikoj Britaniji donose kratki pregovori i onih koje donosi njihovo protezanje na predugo vremensko razdoblje.
„Velika Britanija morat će odvagnuti potencijalne kratkoročne gospodarske implikacije produžene trgovinske nesigurnosti, ukoliko pregovori potraju nakon 31. prosinca 2020. godine, nasuprot potencijalnim negativnim dugoročnim ekonomskim implikacijama brzo sklopljenog sporazuma, s nedostatnim obuhvatom potrebnim za šire i dublje budućeg trgovinske odnose između Velike Britanije i EU”, stoji u izvješću.
U izvješću se ističe i da će britanske saveznike, posebno SAD, zabrinuti eventualno produljeno razdoblje neizvjesnosti vezano za sigurnosne i obrambene odnose Velike Britanije sa susjedima.
„U svim tim aspektima 31. siječnja 2020. tek je kraj početka”, zaključuju autori izvješća.
EU žali za Britancima zbog njihova “smisla za humor”
Europska unija će žaliti za Britancima zbog njihova “smisla za humor” i “njihova znanja jezika”, rekla je u četvrtak izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager.
Dan uoči stvarnog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, Dankinja, jedna od najistaknutijih osoba u EK-u, rekla je: “Nedostajat će mi jer su donijeli britansku kulturu i znanje jezika koje svi ne posjedujemo”.
Vestager, koja je od studenog 2014. europska povjerenica za tržišno natjecanje, rekla je nakon dolaska u Bruxelles da joj je bilo veoma teško zbog toga što se u poslu mora koristiti stranim jezikom.
“Shvatila sam da moram dobro paziti što govorite jer možda to ne mislite”, dodala je.
U Bruxellesu “govorimo jednim jezikom, ne znam kako ga zovete”, rekla je britanskom novinaru koji joj je postavio pitanje na tiskovnoj konferenciji.
Rekla je da je jednom upitala britanskog povjerenika Jonathana Hilla “nije li nakon svega umoran zbog načina na koji se postupa s njegovim jezikom”.
Odgovorio joj je: “Naravno da ne! Počašćen sam što se svi trudite”.
Hill, za kojega je Vestager rekla da je s njim “veoma bliska”, bio je zadužen za financijska tržišta i podnio je ostavku 25. lipnja, dva dana nakon referenduma održanog u Ujedinjenom Kraljevstvu o Brexitu.
EU sa svoja 24 službena jezika pravi je Babilonski toranj s mnoštvom prevoditeljskih služba. No s Brexitom se postavlja pitanje premoćnog položaja engleskog jezika koji je bio materinji najvećem kontingentu u ustanovama EU-a.(hina,tl)