Katolici u BiH, ali i širom svijeta, danas slave blagdan Velike Gospe, blagdan uznesenja Blažene Djevice Marije, Isusove majke, na nebo, a hiljade vjernika hodočaste na marijanska svetišta.
Posebno svečano ovaj blagdan se proslavlja u svetištima: Kraljice mira u Međugorju i Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, te u Posušju, Olovu, Komušini, te na Stupu, Kreševu, Tolisi, Trebinju, Stupu, Tuzli, Husinu, Ljubačma, Drijenči, Uskoplju, Jajcu, Sanskom Mostu, Gracu, Nevesinju, Prisoju, Seonici, Dračevu i Šćitu.
Hodočasnici iz susjednih župa BiH, ali i iz cijeloga svijeta smjenjivali su se posebno u noći na svetkovinu, kraj kipa Blažene djevice Marije na Brdu ukazanja, na Križevcu i oko crkve sv. Jakova u Međugorju.
Jutros rano, na sam blagdan, hodočasnici su nastavili pristizati, pojedinci ili manje grupe i porodice, a nakon toga grupe hodočasnika jedna za drugom. Osim domaćih, najbrojniji su Talijani, Španci, Poljaci, Ukrajinci, Slovaci…
Na uočnicu Velikoj Gospi okupilo se mnoštvo hodočasnika i u Širokom Brijegu. Na tradicionalnoj procesiji s kipom Širokobriješke Gospe kroz Grad mnogi vjernici molili su se svojoj uzdanici.
Velika Gospa ili Uznesenje Blažene Djevice Marije je blagdan kada se katolički vjernici prisjećaju dogme da je Blažena Djevica Marija pri završetku svog ovozemaljskog života, dušom i tijelom bila uznesena u slavi na nebo i tamo bila okrunjena za kraljicu neba i zemlje u društvu sa svojim sinom Isusom Kristom.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. novembra 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo, prenose Vijesti.ba.
U mnogim je zemljama blagdan Velike Gospe i državni blagdan: u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španiji. (tl)