(Pozivnica za izložbu ‘Blago Galerije Šimun’ – ulaz je besplatan – Foto: Organizatori)
U sklopu ‘Napretkovih dana kulture’ u Tuzli, sutra, 4. marta, u Galeriji ‘Kristian Kreković’ najavljeno je otvaranje izložbe slika pod nazivom ‘Blago Galerije Šimun’ (19 sati).
U drugoj večeri ‘Napretkovih dana’ s radošću ćemo ugostiti drage nam prijatelje iz HKD Napredak Brčko i Franjevačkog samostana Dubrave, stoji u pozivu HKD Napredak – Podružnica Tuzla, organizatora spomenute kulturne manifestacije.
Izložba je zbirka fra Stjepana Pavića, bosanska zbirka moderne hrvatske umjetnosti, sa svom širinom i kolateralama što ih takvo određenje sobom nosi. Njezinu glavninu predstavljaju hrvatski kipari i slikari dvadesetog stoljeća. Nastala u relativno kratko vrijeme za oblikovanje ovako reprezentativnog korpusa, ali dugo vrijeme ako se uzme u obzir da je ona rezultat cijelog jednog ljudskog života, tridesetak godina kolekcionarskog djelovanja – nastala s materijalnim ograničenjma, ali iz dubokih motivacija i velikog znanja – zbirka u Dubravama postala je mjesto gdje se može steći relevantan uvid u razvoj i ponudu hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća, vjerojatno i mjesto bez kojeg se takav uvid ne može steći.
Valja istaknuti da zbirka predmeta sadrži mnoga djela religiozne tematike, ali nije na nju svedena. To nije zbirka sakralne umjetnosti, premda se, unutar nje, može sustavno očitati i obris takve cjeline. Zbirka međutim zrači duhovnošću, iz duboke odanosti javnoj svrsi, iz napetosti lirskih i dramskih poticaja sakupljača, iz savršene kontrole kvalitete nad isključivošću. Najstariji „slojevi“ obuhvaćenih umjetnina sadrže, među ostalima, djela Celestina Medovića, Miroslava Kraljevića, Ivana Meštrovića, Gabrijela Jurkića, Mirka Račkog, Karla Mijića, Naste Rojc; ta se prelijevaju u različite rukavce modernizma tridesetih godina, ekspresivizirajuće, neoklasicizirajuće, intimizirajuće, u djelima Vilka Gecana, Marka Rašice, Zlatka Šulentića, Ive Režeka, Omera Mujadžića, Ljudevita Šestića, Antuna Augustinčića, Frana Kršinića, Ernesta Tomaševića i mnogih drugih.
Pojedini autori uhvaćeni su u različitim svojim razdobljima, posebno u „kasnim mladostima“. Gotovo nema značajnog stvaratelja druge polovice dvadesetog stoljeća, do današnjeg dana, koji nije zastupljen u zbirci u Dubravama: od Vanje Radauša, Ljube Ivančića, Slavka Šohaja, Branka Ružića, Ede Murtića, Zlatka Price, Antuna Masle, Đura Pulitike, Nives Kavurić – Kurtović, Ivana Lovrenčića, Mladena Veže, Vasilija Jordana, Đure Sedera, Zlatka Kauzlarića – Atača, Zlatka Kesera, Zlatana Vrkljana, Šime Vulasa, Marije Ujević, Željka Lapuha, Kuzme Kovačića. (hkd)