Evropski sud za ljudska prava: Hrvatski pristup povrijedio prava žrtava bludnih radnji

Prvostepeni sud je počinitelju bludnih radnji izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od deset mjeseci. Međutim, odlučujući o žalbi drugostepeni sud je zatvorsku kaznu zamijenio radom za opće dobro
Evropski sud za ljudska prava: Hrvatski pristup povrijedio prava žrtava bludnih radnji

(Evropski sud za ljudska prava – Foto: Arhiva)

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska povrijedila pravo na zabranu ponižavajućeg postupanja i pravo na poštovanje privatnog života žrtvi bludnih radnji koje je počinio njen preblago kažnjen kolega sa posla i dosudio joj naknadu od 10.000 eura te 3050 eura za troškove postupka.

Prvostepeni sud je počinitelju bludnih radnji izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od deset mjeseci. Međutim, odlučujući o žalbi drugostepeni sud je zatvorsku kaznu zamijenio radom za opće dobro.

Podnositeljica je pred sudom u Strasbourgu prigovarala da je zamjena zatvorske kazne radom za opće dobro rezultovala nerazmjerno blagom sankcijom uzimajući u obzir težinu počinjenih kaznenih djela. ESLJP je primijetio da prilikom izricanja sankcije domaći sudovi nisu uzeli u obzir brojne relevantne faktore, saopćio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu, prenosi HINA.

Stepen počiniteljeve kaznene odgovornosti bio naročito visok

Među njima su posljedice kaznenog djela na žrtvu, odnosno njena dijagnoza i duga odsutnost s posla, ali i počiniteljeve navodne prijetnje žrtvi te njegov očiti nedostatak kajanja i truda da nadoknadi štetu.

Smatraju da je prvostepeni sud jasno utvrdio da je stepen počiniteljeve kaznene odgovornosti bio naročito visok, s obzirom na to da je spolne delikte protiv podnositeljice počinio tokom kratkog vremenskog razdoblja u više navrata.

Međutim, iako se drugostepeni sud složio s ocjenom olakšavajućih i otežavajućih okolnosti kako ih je utvrdio prvostepeni sud, smatrao je da bi se zamjenom kazne radom za opće dobro ostvarila svrha kažnjavanja uzimajući u obzir protok vremena i činjenicu da počinitelj nije počinio dalja kaznena djela.

Pristup može obeshrabriti žrtve na prijavu takvih djela

Pri tome žalbeni sud nije spomenuo visoki stepen kaznene odgovornosti počinitelja niti je iznio uvjerljive razloge koji bi objasnili zašto je puki protok vremena – koji se ni na koji način nije mogao pripisati podnositeljici zahtjeva i koji ju je kao žrtvu morao samo dodatno traumatizovati – prevagnuo nad ozbiljnim otežavajućim okolnostima.

Evropski sud je izrazio zabrinutost što je uprkos počinjenju kaznenih djela bludnih radnji u dva navrata na štetu podnositeljice, žalbeni sud odabrao zatvorsku kaznu zamijeniti radom za opće dobro bez navođenja odgovarajućih razloga i ne vodeći računa o interesima žrtve.

Takav pristup domaćih sudova, po mišljenju ESLJP-a, može biti pokazatelj blagosti u kažnjavanju nasilja nad ženama umjesto prenošenja snažne poruke da se nasilje nad ženama neće tolerisati te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela.

Blaga kaznena politika hrvatskih vlasti u slučajevima porodičnog nasilja

Prema dostupnim podacima, nasilje nad ženama zabrinjavajuće je često i nedovoljno se prijavljuje. Navedeno proizlazi i iz izvještaja GREVIO-a o Hrvatskoj, prema kojem su hrvatske vlasti pokazale blagu kaznenu politiku u slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama te su vlasti pozvane osigurati da kazne izrečene u takvim slučajevima budu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće naravi, zaključio je sud.

Presuda još nije konačna, a to će postati ako ni jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od objave presude ne podnese zahtjev za njenim preispitivanjem pred velikim vijećem. (H)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *