Visoki predstavnik Christian Schmidt jučer je najavio sastanak u Briselu naredne sedmice, a koji će se ticati i deblokiranja Federacije BiH. Sastanak organizuje predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel koji je nedavno boravio u Sarajevu. Na sastanak su pozvani i lideri parlamentarnih stranaka u BiH.
Od Općih izbora 2018. nije izabrano novo vodstvo Federacije BiH (predsjednik i dva potpredsjednika) kao ni nova Vlada FBiH koja je u mandatu od 2015. godine. U toj Vladi zbog ostavki (jedna ministrica) i dva preminula ministra nedostaju tri ministra, a oni koji ih mijenjaju nemaju pravo glasa na sjednicama.
HDZ BiH koji je imao pet ministara (jedan ministar je preminuo) kao i predsjednika FBiH nakon izbora 2018. godine zbog uslovljavanja da se izmijeni Izborni zakon nikada nije želio predložiti ime novog predsjednika FBiH kako bi otpočela procedura formiranja nove Vlade FBiH. Isti je slučaj sa sudijama Ustavnog suda FBiH zbog čega se predsjednik FBiH Marinko Čavara našao na crnoj listi SAD-a.
Schmidt je pojasnio da se Izborni zakon treba mijenjati ali ne prije izbora koji će biti održani 2. oktobra. Upravo je Schmidt zbog opstrukcija i to iz HDZ-a i ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevande bio prinuđen nametnuti odluku o finansiranju izbora kao i izmijeniti dva zakona kojim se trajno omogućava finansiranje izbora i u slučajevima kada nema usvojenog budžeta i na snazi je privremeno finansiranje.
“Imamo pitanje nediskriminacije konstituirajućih naroda, ali izborni zakon treba mijenjati dok traju izbori jer smo već krenuli, to ipak ne treba, ali bi svakako trebalo razgovarati o tim pitanjima šta se može uraditi. Međunarodna zajednica me još jednom zamolila da to realiziram i da će podržavati moje odluke, ali one uvijek mogu biti samo krajnje sredstvo”, kazao je Schmidt.
Najavio je da će u Briselu naredne sedmice biti razgovora o Izbornom zakonu BiH, implementaciji presuda, ali i blokadama u FBiH ali i cijeloj državi.
“Mi moramo riješiti blokadu u Federaciji BiH. To se tako ne može nastaviti. O tome ćemo diskutovati i o tome će se govoriti. Provedbe će biti veoma komplicirane ali u svakom slučaju Parlament je taj koji je po tom pitanju nadležan, ali ja se isto tako uzdam i u evropske integracije”, kazao je.
Dodao je da se mora vidjeti i i koje su mogućnosti za unaprjeđenje izbornog procesa kada je riječ o paketu integriteta.
Poručio je da su uvijek bolja ona rješenja koja ne uključuju djelovanje visokog predstavnika kada je riječ o izvršnim pitanjima, ali da on ima podršku međunarodne zajednice da djeluje.
O određenom dokumentu koji će biti ponuđen bh. liderima iz Brisela govorio je i državni zastupnik SDP-a Saša Magazinović.
Njime bi se lideri obavezali da neće biti opstrukcije formiranja vlasti u državi.
“Smatrali su da mogu raditi šta hoće, ali sad imamo promjenu stava i kod međunarodne zajednice u Briselu koja traži garanciju da nema opstrukcije formiranja vlasti. Evropska komisija ima značajnu odgovornost za sve što se događalo u BiH jer su zastupali vrijednosti koje ne zastupaju kući” kaže Magazinović.