Sekretarijat Energetske zajednice je jučer, 28. oktobra, protiv Bosne i Hercegovine pokrenuo postupak rješavanja spora zbog kršenja direktive o velikim ložištima, a u slučaju bloka 4 Termoelektrane Tuzla i bloka 5 Termoelektrane Kakanj.
Spor je pokrenut zbog toga što je rad navedenih energetskih postrojenja nastavljen poslije isteka trajanja perioda njihove derogacije, što je poznato kao apt-out. Ocijenjeno je da to ima negativan utjecaj – zagađuje se zrak, a čime se, kako je konstatovano, ozbiljno šteti zdravlju i životnoj sredini.
Energetska zajednica tvrdi da su se nadležni u Bosni i Hercegovini pisanom izjavom obavezali da će ova postrojenja prestati s radom 1. januara 2018., i to poslije 20.000 sati rada. Nakon toga je Energetska zajednica odobrila period derogacije.
Ukazano je da blok 4 Termoelektrane Tuzla i blok 5 Termoelektrane Kakanj mogu nastaviti s radom nakon isteka 20.000 sati samo ako ispunjavaju strože standarde direktive o industrijskim emisijama, ali da ti standardi nisu zadovoljeni.
“Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je ranije ove godine usvojio zaključak s namjerom da se produži rad ove dvije termoelektrane do 1. januara 2028. Sekretarijat Energetske zajednice je već tada jasno istakao da ova jednostrana odluka predstavlja kršenje obaveza Bosne i Hercegovine prema Energetskoj zajednici”, naglašeno je.
Također je napomenuto da se kontinuirano prati rad spomenutih termoelektrana.
Energetska zajednica je formirana 2006., a u njoj učestvuju Evropska unija te Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Osnovni ciljevi ove zajednice, kojoj je sjedište u Beču, su kreiranje stabilnog i jedinstvenog tržišta, razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja energentima i zaštita okoliša primjenom mjera energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije. (tl)
Ovo je očekivano jer BiH kao članica EZ krši ugovor, koji je potpisala sa ovom zajednicom za koju je nadležna EU. Saglasnost vlade i parlamenta FBiH za nastavak rada spornih termo blokova Elektroprivrede BiH politika smatra opravdanim u uslovima nedostatka strategije u izgradnji novih ekoloških prihvatljivih blokova i u uslovima energetske krize (značajni porast cijene el energije na evropskom tržištu koji ne može podnijeti standard građana BiH), Međutim, dugoročno ne može biti jeftine proizvodnje el. energije na račun okoliša. Okolinski prihvatljiva proizvodnja u domaćim termoelektranama na fosilna goriva kao i energetska tranzicije treba novac za nove investicije, odnosno traži realnu proizvodnu i realnu (tržišnu) prodajnu cjenu el.enerćgije. Nažalost, mi građani i ostali potrošači uskoro ćemo plaćati ovu cjenu.