Osnovni sudovi u Trebinju i Bijeljini odbili su zahtjeve za zabranu rada udruženja koja u svom nazivu imaju riječi “ravnogorski pokret” ili “četnički pokret”, potvrđeno je iz ovih sudova za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Ranije su isti zahtjev odbili registarski sudovi u Doboju i Sokocu, dok odluka suda u Banjoj Luci još uvijek nije donesena, potvrđeno je za BIRN BiH.
“Odbijeni su kao neosnovani zahtjevi radi zabrane djelovanja i brisanja iz sudskog registra Ravnogorskog četničkog pokreta – Opštinski odbor Trebinje i Udruženja građana Ravnogorski pokret Čajniče”, rekla je za BIRN BiH Jelica Ijačić, sekretar Osnovnog suda u Trebinju.
Ovaj zahtjev za zabranu rada 16 udruženja podnijelo je Kantonalno ministarstvo pravde iz Sarajeva, nakon što je u martu 2019. godine u Višegradu obilježena godišnjica hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića.
Nakon okupljanja “ravnogoraca” u Višegradu u martu 2019., u Tužilaštvu BiH je formiran predmet zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, također po krivičnoj prijavi resornog ministarstva iz Sarajeva.
Donedavna ministrica pravde Kantona Sarajevo (KS) Lejla Salihagić-Brčić, koja je sudovima podnijela zahtjev, kaže da joj je iz Tužilaštva BiH, dok je bila na funkciji ministrice, odgovoreno da je predmet formiran i da se vrše istrage.
“Ništa više od toga se nije desilo ravno godinu dana. Bespotrebno čekanje i kupovina vremena je na djelu, jer je ovaj predmet sasvim jasan i čist. Postoje videosnimci sa spornog okupljanja u Višegradu i apsolutno je sve poznato”, kaže Salihagić-Brčić.
Iz Državnog tužilaštva su u januaru za BIRN BiH potvrdili “da je predmet u radu i da se čeka odgovor na temelju zahtjeva Tužiteljstva BiH za međunarodnu pravnu pomoć, nakon čega će se moći izjasniti o daljim aktivnostima”.
U međuvremenu je ovogodišnje okupljanje “ravnogoraca” u Višegradu, koje je bilo zakazano za petak, 13. mart, otkazano iz sigurnosnih razloga, zbog epidemije korona virusa. To je za BIRN BiH potvrdio Dušan Sladojević, predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske, nakon što je u Republici Srpskoj donesena odluka o zabrani javnih okupljanja.
Ranije najavljeno okupljanje osudile su mnoge organizacije u BiH. Iz Opštine Višegrad su za BIRN BiH kazali da je održan sastanak načelnika Mladena Đurevića sa predstavnicima OSCE-a i drugih organizacija nakon najavljenog okupljanja Ravnogorskog pokreta.
“Okupljanje je, kako je poznato, odgođeno zbog korona virusa, a o samom sastanku gradonačelnika s predstavnicima OSCE-a i drugih organizacija ne možemo govoriti, jer je bio zatvoren za javnost”, rekla je za BIRN BiH Jovana Borovčanin, portparolka Opštine Višegrad.
Ranije su iz organizacije TRIAL BiH saopćili kako “Ravnogorski pokret, uz veličanje Draže Mihailovića i simbola progona i masovnih ubistava u Drugom svjetskom ratu, javno raspiruje mržnju i izaziva strah kod građana, posebno povratnika”, i da rad ovakvih udruženja i održavanje ovakvih skupova “ne doprinosi procesu suočavanja s prošlošću i udaljava bh. društvo od procesa pomirenja”, te “njeguje fašističke ideologije” i time potiče promoviranje nacionalne i vjerske mržnje.
Predsjednik Ravnogorskog pokreta Republike Srpske Dušan Sladojević kaže da u statutu Pokreta nigdje ne piše da je to organizacija koja nekoga mrzi niti poziva na netrpeljivost.
“Mi imamo jednu časnu ideju – da se ispravi kriva istorija, te da se kroz katarzu istine treba vidjeti kako dalje. Onaj ko ne zna istoriju, ponavlja mu se. Meni su komšije preče od bilo koga drugog, a vijekovima se koljemo na račun svog neznanja”, kaže Sladojević, koji smatra da “vojska čiča Draže nikada nije bila zločinačka”.
Nakon što su predstavnici Ravnogorskog pokreta u januaru u Višegradu organizovali proslavu Badnje večeri vožnjom i puštanjem pjesama, što se desilo i u Bratuncu i Potočarima kod Srebrenice, Tužilaštvo BiH je formiralo još jedan predmet zbog zastrašivanja povratnika, te poticanja i izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.(rsa,tl)