Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini provedenog 2013. godine, Bosna i Hercegovina je tada brojala 3,531.159 stalnih stanovnika, međutim, podaci govore kako bi ova zemlja bila značajno brojnija od Republike Hrvatske, u kojoj je prema popisu 2011. godine živjelo 4,284.889 osoba (posljednji popis govori kako bi ta brojka mogla pasti ispod 4 miliona), da se u nju vrate svi oni koji su tu rođeni, ali danas žive na adresama širom svijeta.
Prema evidencijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u 51 zemlji svijeta boravi oko dva miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Usporedbe radi, prema posljednjem provedenom popisu u Federaciji BiH prije osam godina živjelo je 2,219.220 stanovnika.
Danas je taj broj zbog novog vala iseljavanja, najvjerojatnije, pao ispod dva miliona.
Izvan naše zemlje živi 1,671.177 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini, dok s potomcima ovaj broj doseže dva miliona stanovnika”, stoji na službenoj stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Ističu kako stopa emigracije iz Bosne i Hercegovine u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto što Bosnu i Hercegovinu svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Najviše iseljenika u Republici Hrvatskoj. Podaci navedenog državnog ministarstva govore kako najveći broj iseljenika živi u: Hrvatskoj, i to njih čak 409.357, zatim u Srbiji, koja je postala domovinom za čak 335.992 osobe s rodnim listom Bosne i Hercegovine.
Bh. adrese je njemačkim zamijenilo 159.380 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini.
Podaci govore kako je novi dom u Austriji pronašlo 149.755 nekadašnjih stanovnika Bosne i Hercegovine, dok je u SAD-u njih 132.255, a u Sloveniji 96.921. Velik broj osoba rođenih u BiH tokom proteklih godina i desetljeća bolji život je potražio u Švicarskoj, gdje ih, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, trenutno živi 57.542 i Švedskoj koja broji 56.477 osoba s rodnim listom BiH.
Status iseljenika iz Bosne i Hercegovine u zemljama prijema velikim je dijelom riješen kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize”, navodi se na stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Podaci ovog Ministarstva svjedoče da je najmanje pola miliona iseljenika steklo državljanstva zemalja prijema (ne računajući Srbiju i Hrvatsku).
Prosjek starosti 40 godina
U nekim zemljama je postotak iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema izrazito visok te iznosi od 80 do 90 posto.
Prosjek starosti iseljenika je oko 40 godina, većina ih posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu ima 10 – 30 posto iseljenika.
Dobro su integrirani u zemljama prijema, ekonomski su aktivni, s visokom stopom zaposlenosti i stabilnim prihodima”, zaključili su iz ovog ministarstva.
Prema dostupnim podacima, svake godine se broj odlazaka iz BiH povećava, i to znatno, a porazno je jer se uglavnom ili u većem broju radi o mladim, obrazovanim osobama, piše Večernji list BiH.