Austrijski list „Standard” donosi opširan članak pod nazivom: „Vidno skretanje pogleda”, u kojem Adelheid Wölfl, analizirajući situaciju u BiH, predstavlja knjigu “Prograni mir u BiH” Christiana Schwarz Schillinga.
U tekstu se najprije konstatuje kako su okončanju rata u BiH, do čega je došlo sklapanjem Dejtonskog sporazuma u Ohaju 1995. godine prethodile tri i po godine u kojima je ”Vojska Republike Srpske, koju su politički vodili rasisiti i ekstremisti, etnički očistila teritorije BiH uz pomoć JNA i političkog vrha susjedne Srbije. Cilj je bio da tamo živi što više ljudi sa srpskim imenima, kako bi se taj dio kasnije mogao priključiti Srbiji.”
Potom se citira Christian Schwarz-Schilling, koji u svojoj novoj knjizi piše kako mu je “potpuno zagonetno, kako se moglo desiti – ako se u vidu ima jačina saveza kakav je NATO koji nas je 50 godina štitio od moćnog protivnika Sovjetskog Saveza – da jednom relativno malom agresoru u Evropi pođe za rukom da prekorači sve granice, drži gradove u opsadi, sistematski ubije stotinu hiljada civila ili ih natjera u bijeg, zapali njihove kuće i počini najteže zločine protiv čovječnosti”.
Ponašanje Evropljanja u BiH Schwarz-Schilling, kako navodi austrijski list, opisuje rečenicom: „Vidno se skretao pogled”.
„I danas mnogi Evropljani reaguju popustljivo i sa ‘appeasement-om‘, iako se nastavlja agresija na BiH”, nastavlja Standard. “25 godina nakon Dejtona, šef radikalno-nacionalističke partije SNSD Milorad Dodik je na poziv Rusije iskoristio pozornicu Vijeća sigurnosti UN-a za verbalni nastavak rata u BiH. Dodik želi otcijepiti RS od BiH. Stoga tvrdi da postoje dvije srpske države: pored Srbije – i RS. On dakle želi uništiti državu BiH, a istovremeno za to optužuje druge.”
Standard se potom osvrće na Dodikov govor pred Vijećem sigurnosti UN-a, u kojem je srpski član Predsjedništva BiH, visokog predstavnika Inzka nazvao ‘monstrumom’.
“Dodik preokreće činjenice, tvrdi kako Inzko ‘mrzi Srbe’ ili da ‘Srbi nemaju ista prava” kao drugi i da im je rat bio ‘nametnut’. Ovaj nacionalista rasističkih stavova je omalovažio ideju Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih građana – nezavisno od toga koje ime nose i kojoj naciji ili vjeri pripadaju. On je prezreo centralnu evropsku ideju, a Inzkovog prethodnika nazvao kriminalcem”, piše Standard.
Austrijski list potom pominje bonske ovlasti, koje Inzko nije koristio od 2011. godine. „Visoki predstavnik ima naredbu međunarodne zajednice da ne intervenira, iako Dodik već godinama prelazi crvenu liniju. Inzko ne dobija podršku ni po pitanju zakona o kažnjavanju negiranja genocida i kaže da je Ured visokog predstavnika pod paljbom, zato što je ta institucija zaštitni mehanizam protiv secesionističkih ambicija”.
Pogrešan fokus na etničke grupe a ne na građane
Dodik je već godinama pod sankcijama SAD, ali u Evropi postoje političari i diplomati koji s njm sarađuju i smatraju da uprkos Dodikovoj agresivnoj politici, u BiH może doći do pomirenja, piše dalje Standard i ukazuje kako je Dodik nedavno bio pozvan kod predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
“Neki u EU vjeruju, kao i fatalnih 90-tih, da se radi o tome da se tri naroda navedu na saradnju. Stoga oni već decenijama podržavaju nacionaliste u BiH, a ne predstavnike građanske opcije.”
Standard potom piše kako je jedan, sada važan političar, prije 28 godina prepoznao koliko je pogrešan fokus na etničke grupe, a time i na saradnju sa nacionalistima i kako Schwarz-Schilling tom čovjeku – Joe Bidenu- posvećuje cijeli odlomak svoje knjige.
“Biden je još 1993, nakon posjete BiH, kritikovao Zapad, naglašavajući odgovornost SAD-a kao vodeće zemlje Zapada. Tadašnji senator je jasno stavio do znanja da u BiH nije u pitanju građanski rat, kako su ga prije svega mnogi u Evropi nazivali, već da je u pitanju napadački rat na priznatu i suverenu državu BiH uz pomoć Srbije i Crne Gore. Zato je tražio vojnu intervenciju. Biden je prepoznao i da zemlje Zapada nisu dovoljno znale šta se dešava u BiH i da su naivno vjerovale da je moguće diplomatsko posredovanje, plašeći se intervencije. On je kritikovao nedjelotvornost i neodlučnost Zapada. Čak je dvije godine prije Srebrenice rekao da bi Srebrenica mogla postati nova Gernika.”
Schwarz-Schilling je, nastavlja Standard, bio šokiran što je tadašnji šef njemačke diplomatije Klaus Kinkel sa devet redaka reagovao na Bidenov izvještaj. Mjere koje je predložio senator Biden su, po njegovim riječima, bile tako efikasne da se rat mogao završiti još 1993. godine.
‘Moram izreći tužnu činjenicu da se zbog stava evropskih država, uključujući i Njemačku, rat produžio za više od dvije godine.’ Standard potom navodi da je u knjizi mrtvih tokom rata u BiH zabilježeno da 81 posto svih civilnih žrtava čine Bošnjaci, 11 posto Srbi i 7 posto Hrvati.
Austrijski list na kraju navodi kako bivši visoki predstavnik Schwarz-Schilling, koji često boravi u Sarajevu, ističe da ‘bez priznavanja činjenica o ratu u BiH – nema pomirenja’. Ali rasistički nastrojeni nacionalisti su od toga i dalje daleko, zaključuje Standard završavajući članak citatom Karla Jaspersa iz knjige Schwarz-Schillinga koji glasi: „Mir se postiže slobodom, a sloboda istinom”. (Deutsche Welle)