Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, koji se 14. novembra svake godine obilježava u cijelom svijetu, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je pripremio i realizira niz aktivnosti.
Početkom novembra pokrenut je Projekt “Nutricionističko savjetovanje i izrada tipskih jelovnika za oboljele od dijabetesa na terapiji inzulinom na području ZDK”.
Pilot projekt za ove pacijente je besplatan, a prethodno je neophodno da ispune određene kriterije, kao što su da su stariji od 18 godina, da imaju povišen indeks tjelesne mase iznad 24,9 (ITM/BMI), da imaju nivo HbA1c iznad ili 7,0 procenata, te da su na jednoj od sedamnaest, u pozivu nabrojanih inzulinskih terapija.
– Pregledi pacijenata obavljaju se u prostorijama Instituta, od strane tima sastavljenog od medicinske sestre i magistrice nutricionizma i to svakog pacijenta po dva puta do kraja 2022. godine. Za sve pregledane nutricionista će izraditi i tipske planove prehrane prilagođene njihovoj dijagnozi. Planirano je da se do kraja godine pregleda oko 300 pacijenata, a ako interes bude i veći, planirati će se pregledi u toku naredne godine. Ovisno o rezultatima pilot projekta, postoji tendencija da on preraste u stalan model unaprjeđenja tretmana bolesnika s lošom kontrolom glikemije i visokim rizikom od nastanka komplikacija dijabetesa, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.
U saradnji sa Udruženjem djece i mladih oboljelih od šećerne bolesti u Zeničko-dobojskom kantonu u nedjelju je predavanje “Značaj pravilne ishrane u kontroli dijabetesa” održala Maja Jonjić-Trifković, magistrica nutricionizma u INZ. Nakon predavanja je održan defile gradskim ulicama, okupljanje na trgu Alije Izetbegovića, te mjerenje nivoa šećera u krvi.
INZ je sa studentima Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici, Udruženjem dijabetičara ZDK, Udruženjem studenata medicine u BiH – BoHeMSA planirao za danas (ponedjeljak) u holu Shopping centra Zenica akciju mjerenja šećera u krvi i krvnog pritiska građanima Zenice, uz podjelu zdravstveno promotivnog materijala s ciljem edukacije stanovništva i promocije zdravih navika.
Također danas, u saradnji sa Srednjom mješovitom školom Zenica, organizirano je predavanje za učenike ove škole sa ciljem edukacije učenika o samom dijabetesu, pravilnoj prehrani, simptomima niskog nivoa glukoze u krvi i što u takvim slučajevima učiniti. Predavači su nutricionistkinja Jonjić-Trifković i dr. Kuduzović.
Značaj obilježavanja
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. novembra dvadeset i prvu godinu zaredom, u skladu sa preporukama Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation).
Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023.. godine je Dostupnost zdravstvene zaštite, a fokus ovogodišnjeg obilježavanje je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom za bolje sutra.
– Šećerna bolest ili dijabetes mellitus je hronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može djelotvorno upotrijebiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a koji omogućuje stanicama preuzimanje šećera iz krvi i njegovu preradu u energiju, ističe dr. Kuduzović.
Koji su najčešći tipovi dijabetesa
Najčešći tipovi dijabetesa su Dijabetes tip 1 i tip 2. Tip 1 (ranije poznat kao inzulin-ovisni ili s obzirom na početak bolesti mladenački ili dječji dijabetes) kojeg karakterizira nedovoljna proizvodnja inzulina što zahtijeva njegovo dnevno unošenje. Uzrok ove vrste dijabetesa nije poznat i dosad nisu poznate ni mogućnosti njegove prevencije.
Dijabetes tipa 2 (ranije poznat kao inzulin-neovisni ili s obzirom na vrijeme početka bolesti – dijabetes odraslih) nastaje kao rezultat nemogućnosti djelovanja inzulina u organizmu. Dijabetes tipa 2 zahvata gotovo 90% oboljelih od dijabetesa i uglavnom je rezultat prekomjerne tjelesne težine i tjelesne neaktivnosti. Simptomi mogu biti slični simptomima dijabetesa tipa 1, ali su najčešće manje izraženi. Stoga se ova bolest često dijagnosticira tek nekoliko godina nakon samog početka, kad su već prisutne komplikacije. Iako se ovaj tip dijabetesa javlja uglavnom u odrasloj dobi, može se pojaviti i kod djece.
Kako kažu iz INZ-a, u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 miliona ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 miliona do 2030. godine. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 miliona ljudi, odnosno jedna osoba svakih pet sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim faktorima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Faktori rizika
Kako navode stručnjaci INZ-a faktori rizika za nastanak dijabetesa tipa 2 su nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina, nezdrava ishrana, porodična historija bolesti i visok krvni pritisak. Simptomi i znaci dijabetesa su učestalo mokrenje, povećana žeđ, nedostatak energije, gubitak tjelesne težine, zamagljen vid, usporeno zarastanje rana, te trnci u rukama i nogama
Simptomi koji su više specifični za djecu su bol u stomaku, glavobolje i problemi u ponašanju.
Ako imate šećernu bolest važno je redovno ići na kontrole kod ljekara, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome, zbog čega ih je važno što prije otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama ljekar dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi ljekar, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. (Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica)