Danas, 14. februara, obilježava se Valentinovo, Dan svetog Valentina, poznat i kao Dan zaljubljenih, jedan od najromantičnijih praznika širom svijeta.
Iako mnogi smatraju da je Valentinovo vremenom postalo izrazito komercijalizirano, njegova suština i dalje ostaje ista, iskazivanje ljubavi, pažnje i zahvalnosti prema onima koje volimo. Upravo zbog toga ovaj praznik važi za jedan od omiljenih među parovima svih generacija.
Prema jednoj od najpoznatijih legendi, Valentin je bio biskup koji je 269. godine pogubljen jer je, uprkos carskoj zabrani, potajno vjenčavao mlade parove. Kao svetac se počeo poštovati još u 4. stoljeću, dok je tek u 15. stoljeću njegovo ime povezano s praznikom zaljubljenih. Smatra se da su na to uticali i starogrčki običaji obilježavanja braka Zeusa i Here sredinom februara, kao i starorimska proslava Luperkala, posvećena bogu plodnosti Luperkusu.
Do druge polovine 20. stoljeća Valentinovo se slavilo skromno i nenametljivo, dok je s vremenom poprimilo karakteristike moderne potrošačke kulture, uz masovnu razmjenu poklona, cvijeća i čestitki.
Historijski podaci govore da je najstariju sačuvanu valentinsku čestitku napisao francuski vojvoda Karlo Orleanski svojoj supruzi dok je bio zatočen u Engleskoj.
Jedan od simbola Valentinova je i Kupid, starorimski bog ljubavi, koji se najčešće prikazuje s lukom i strijelom. Prema vjerovanju, osoba pogođena njegovom čarobnom strijelom odmah se zaljubljuje.
Statistike pokazuju da se svake godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitki, više jedino za Božić. Uz Majčin dan, ovo je i dan kada se kupuje najviše cvijeća, a procjenjuje se da djevojke i žene širom svijeta prime oko 50 miliona ruža.
U Veroni, gradu Romea i Julije, svake godine pristigne oko hiljadu ljubavnih pisama adresiranih na Juliju, dok u Sjedinjenim Američkim Državama oko 15 posto djevojaka same sebi pošalju valentinsku čestitku. (tl)
Do kraja 90ih niko nije imao pojma o valentinovu. Jadan je onaj koji ceka dan u godini da pokloni nesto voljenoj osobi. Samo komercijalnog karaktera