U BiH se sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države, bošnjački teži ka centralizaciji i unitarizaciji države, srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom, dok su u sredini Hrvati koji teže federalizaciji države.
Istaknuo je to u petak u Širokom Brijegu pročelnik Studija politologije Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić tijekom konferencije “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) i internetskog portala Bild.ba.
“Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko Hrvatskog narodnog sabora, to zapravo nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Daytona”, naveo je Barbarić.
Profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra naveo je kako 25 godina nakon Daytona postoje različite interpretacije istog teksta.
“Ratni zločinci su nacionalni heroji i ne suosjećamo se sa žrtvama drugih. Različite koncepcije ‘spasa’ i konačnog rješenja su vrlo divergentne i u BiH postoji veliko nepovjerenje”, izjavio je Filandra, dodavši kako je sarajevskim Bošnjacima Sydney bliži od Širokog Brijega, jednako kao što većina Hrvata ne zna gdje su Živinice.
Profesor s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja istaknuo je da se mir u BiH legitimirao odsustvom oružja i da je to jedina stvar koja je legitimirana. Sve je drugo, smatra Šolaja, stanje konflikta i zbog toga se temeljni odnos u BiH ne mijenja.
U okviru konferencije održana se u dva panela, a na drugom su panelu sudjelovali predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić te zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.
Ćosić je tom prigodom ocijenio kako su povjerenje među narodima narušile političke elite koje nemaju namjeru napraviti pomak i vuku na svoju stranu.
“Ne postoje programi koji su a priori dobri za ovu državu, dok su drugi rušilački, loši, separatizam ili fašizam”, rekao je Ćosić.
Mazalica je naveo kako ni za vrijeme ZAVNOBiH-a nije bilo unutarnjeg konsenzusa u BiH te da se možda prvi put u povijesti može postići unutarnji konsenzus o ustavnom uređenju, podjeli nadležnosti i pomirenju.
“Interes svih građana u BiH je dogovor tri naroda i dva entiteta o ustavnom uređenju i putu ka Europskoj uniji. Onaj tko istinski želi BiH trebao bi doći do uređenja koje bi bilo okvir u kojem bi se moglo graditi pomirenje”, rekao je Mazalica, priopćio je HSPF.