Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine Bosne i Hercegovine, kazao je kako je na snazi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom u BiH iz 2005. godine kojeg su usvojili i entitetski parlamenti, te zbog toga je sporazum koji su Srbija i RS potpisali, o izgradnji tri hidroelektrane na Drini, nije pravno validan.
Podsjetimo, osnivački ulog od 39 miliona KM daće Srbija čime će postati partner Elektroprivrede RS u izgradnji ovog energetskog sistema, ali i većinski vlasnik.
– Poslije izostanka reakcija na izgradnju na državnoj imovini aerodroma u Trebinju, sa stopostotnim vlasništvom investitora Republike Srbije, a na državnoj imovini – poljoprivrednom i šumskom zemljištu dominantno, krenulo se dalje. Cijela priča je dobro kontekstuirana u vrlo intezivnu političku djelatnost koja dolazi iz RS za zatvranje OHR-a korigovanjem kriterijuma o potrebi njegovog trajanja, a to je cilj rješavanje statusa državne imovine, da bude vlasništvo RS, rekao je Cero.
Ističe kako sporazum o izgradnji hidrocentrala na Drini neće postići svoj učinak, ne zato što je u toku izrada Zakona o u pravljanju i raspolaganju državnom imovinom, već zato što je na snazi još uvijek zabrana raspolaganja i upravljanja državnom imovinom iz 2005. godine koju je usvojila i NSRS. Članom 3. ovog zakona svaka promjena na državnoj imovini je do nedonošenja zakona pravno ništavna.
– Kada su u pitanju hidroelektrane to znači da, kada se krene u operaiconalizaciju sporazuma, između dvije elektroprivrede svaka pravna radnja – od urbanističke saglasnosti, eksproprijacije, građevinske dozvole – pravno su ništavne. Ne postoji pravna mogućnost realizacije ovog sporazuma, ali mora postojati proaktivno djelovanje državnog pravobranilaštva. Nažalost, ovaj sporazum se radio, od 2018. godine bio u najavi pod plaštom specijalnih odnosa, nije shvaćan ozbiljno i tek jučerašnje potpisivanje sporazuma je to uozbiljilo, kazao je Cero.
Na pitanje kako komentariše zbog čega do sada nije bilo reakcije institucija BiH, već samo političkih stranaka, Cero je rekao “kako nije nikakava tajna da sutukturama BiH postoje spavači koji rade za interese susjednih zemalja”.
– Imamo i slučaj Buškog blata gdje se radi o korištenju vodenih resursa na način suprotan zakonu i nedostatak reakcija. To nije samo plod djelovanja tih spavača, nego hriničnog problema kompetencije ljudi koji su dobili mandate da realiziraju zaštitu suvereniteta i integriteta BiH, zaključio je Cero piše N1.