Centri civilnih inicijativa (CCI) skreću pažnju javnosti na brojne manjkavosti i nelogičnosti pri dodjeli državne pomoći javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini, upitnu svrsishodnost državne pomoći i neuređen sistem dodjele državne pomoći koji ne omogućava uvid u njenu ukupnu potrošnju i dugoročnu održivost.
Državna pomoć u BiH prema posljednjem dostupnom izvještaju Vijeća za državnu pomoć BiH koji je pripreman u 2020. godini za 2019. godinu iznosi preko 432 miliona KM. Ovaj iznos uključuje i izdvajanje za poljoprivredu što eksplicitno i ne predstavlja državnu pomoć koja se kontroliše. Državna pomoć bez pomoći za poljoprivredu i ribarstvo u 2019. godini je iznosila preko 264 miliona KM. Tako je udio državne pomoći u BDP-u u 2019. godini iznosio je 0,80%. Međutim, prema raspoloživim podacima iz državnog, entitetskih, kantonalnih i lokalnih budžeta, ova pomoć je značajno viša od državne pomoći koja je predstavljena zvaničnim podacima, pogotovo kad se ima na umu da se u Sloveniji za državnu pomoć izdvaja više od 1,6% njihovog BDP-a, u Hrvatskoj oko 2,5% BDP-a, a u Srbiji oko 2% BDP-a.
Državna pomoć koja u suštini predstavlja državnu pomoć javnim, odnosno državnim preduzećima čini skoro 46% ukupno dodijeljene pomoći. Ovo je ujedno i “anomalija” u odnosu na EU politike jer se 94% ukupne potrošnje na državnu pomoć u EU odnosi na ciljeve od zajedničkog interesa kao što su zaštita životne sredine, istraživanje, razvoj i inovacije, te regionalni razvoj – izjavio je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose za javnostima i medijima CCI-ja.
Najveći iznosi izdvajaju se za preduzeća koja već godinama imaju velike poteškoće u poslovanju kao što su Željeznice FBiH i Željeznice RS. Radi se o desetinama miliona KM čija je ekonomska opravdanost upitna. U Željeznicama Republike Srpske oko 40% prihoda dolazi od strane subvencija Vlade, odnosno iznos od 25 miliona KM. Ako bi se subvencija odnosila samo na putnički saobraćaj, ona iznosi 6,13 KM po pređenom kilometru čime je za 3 puta viša od cijene taxi prijevoza po kilometru u 2020. godini.
I kod Željeznice FBiH iznos subvencija u 2020. godini je iznosio oko 25 miliona KM za sufinansiranje infrastrukture i prijevoza, te 3 miliona KM kao subvencija za finansijsku pomoć uslijed COVID-19. I u slučaju Željeznica FBiH iznos subvencija za 2020. godinu iznosio je skoro 2,5 KM po pređenom kilometru što je također veći iznos nego cijena taxi prijevoza po kilometru.
– Interesantno je da se državna pomoć odobrava i javnim preduzećima koja neodgovorno stalno povećavaju broj zaposlenih bez obzira na činjenicu da posluju u gubitku. Međutim, državnu pomoć dobijaju i državna preduzeća koja su profitabilna, što predstavlja nelogičnost koju niko još uvijek ne preispituje – istaknuo je Aleksandar Draganić, saradnik na projektu CCI-ja.
To je slučaj u oba entiteta kada se posmatraju javna preduzeća za poštanski saobraćaj s tim da je, prema podacima za 2020. godinu, poslovni rezultat u JP Pošte Srpske bio negativan (gubitak od 2.590.162 KM ) i pored dodijeljene pomoći od milion KM, dok je u JP BH Pošta ovaj rezultat bio pozitivan (2.544.741 KM), a odobrena državna pomoć za 2020. godinu iznosila je 715.000 KM kao finansijska pomoć za prevazilaženje posljedica COVID-19 i nabavku hibridnih dostavnih vozila.
Također, prema podacima o poslodavcima iz javnog sektora kojima je iz programa sufinansiranja zapošljavanja FZZZ-a isplaćen najveći iznos sredstava, državna preduzeća Unis Ginex i Igman Konjic su u periodu od 2015.-2018. dobila više od 600.000 KM. U oba slučaja radi se o državnim preduzećima koja imaju godišnje milionske dobiti u poslovanju.
Centri civilnih inicijativa (CCI) ukazuju na to da je postojeći stepen kontrole nad dodijeljenom državnom pomoći jako nizak.
– Samo Vijeće za državnu pomoć BiH teško da može identifikovati sve nepravilnosti, dok institucije koje bi trebale biti uključene, uopće ne kontrolišu usklađenost rada institucija koje odobravaju pomoć sa definisanim zakonskim okvirom – izjavila je Emina Ćatić, projekt koordonatorica CCI-ja.
CCI smatraju da je neophodno ojačati institucionalni okvir za kontrolu državne pomoći, od funkcionisanja samog Vijeća i postojećeg načina rada i donošenja odluka u okviru postojećih institucionalnih rješenja do bolje i efikasnije koordinacije svih drugih institucija i aktera na svim nivoima.
Dodatno, treba se uložiti više napora za identifikaciju svih odobrenih i dodijeljenih iznosa, naročito onih iz budžeta uz informacije o njihovoj svrsishodnisti, kao i nedozvoljenih državnih pomoći jer postojeće stanje u ovoj oblasti nije održivo, saopćeno je iz CCI.