Angažman Sjedinjenih Američkih država i Evrposke unije na Zapadnom Balkanu jako je posustao nakon 2008. godine što je stvorilo prostor za maligni uticaj Rusije, a kasnije i Kine.
Smatra ovo Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, pišu Vijesti.ba.
– Rusija i Kina na tom prostoru provjeravaju koheziju Evropske unije i NATO pakta kao organizacije koja je ključna za bezbjednost Zapadnog Balkana. To se ovih dana vrlo jasno očituje kada Rusija koristi povlačenje Amerike iz Afganistana da bi plasirala tezu da se ne može imati povjerenja u Ameriku i da liberalna demokratija kao globalni ideal nije moguća. Na toj propagandi se zasniva i njihovo prisustvo u regionu, navodi Biserko i nastavlja:
– Moram da kažem da to pada na plodno tle zato što lokalne elite ne pokazuju stvarnu spremnost da prihvate evropske vrijednosti. Bosna i Hercegovina u ovom momentu jeste ugrožena, prije svega iznutra. Dodik, čije je ponašanje usklađeno sa željama Beograda, eksponent je te politike i on je svakodnevno radikalizuje. Već je doveo Bosnu i Hercegovinu do tačke kada može da se govori o mogućnosti raspada. To sigurno neće biti moguće zato što to ne dozvoljava Dejtonski sporazum, a ni Zapad to neće dozvoliti. Čini mi se da u narednom periodu predstoje neke smjene koje mogu dovesti do obrta u Bosni i Hercegovini. To se odnosi i na Srbiju. Mislim da će Bosna i Hercegovina i Kosovo biti prioriteti politike Zapada. Nakon otkrivanje afere Belivuk, koja je dobrim djelom otkrivena zahvaljujući informacijama koje si došle izvana, režim u Srbiji je došao u prilično nepovoljnu situaciju. Narušen je njegov kredibilitet. Vlast u Srbiji sada nastoji da radikalizuje situaciju u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori kako bi skrenula pažnju sa situacije u Srbiji, pišu Vijesti.ba.
Biserko misli i da je Milorad Dodik je došao do tačke kad njegov opstanak u Bosni i Hercegovini više nije moguć.
– On je na odlasku, politički je mrtav. On će vjerovatno završiti u Beogradu ili ne znam gdje sve ima svu tu imovinu. Ovo je njegova posljednja faza. To treba posmatrati u svijetlu svega onog što je najavljeno od strane Evropske unije i Amerike. Prilikom prvog susreta Merkelove i Bidena Zapadni Balkan, a u okviru njega i Bosna i Hercegovina, definisani su kao jedan od šest prioriteta. Mislim da će to ostati tako. Samo je pitanje u kojoj mjeri će se Amerika nakon povlačenja iz Afganistana vratiti na Zapadni Balkan u smislu angažmana koji je bio najavljen, kaže Biserko i dodaje:
– Ali, u svakom slučaju, Zapadni Balkan će ostati u fokusu i Evropske unije i Amerike s obzirom da je on dio šire evropske bezbjednosne slike. Mislim da će i političke elite na Zapadnom Balkanu biti dovedene u pitanje. Srbija jako griješi što se priključila talasu antiamerikanizma nakon američkog povlačenja iz Afganistana zato što Amerika i dalje ostaje jedna od vodećih sila na planeti.
Ona navodi da je Aleksandar Vučić svih devet godina, otkako je na vlasti, uživao podršku Zapada.
– Prvi put je osporen i kritikovan prije godinu i po dana u izvještaju Evropske komisije o situaciji u Srbiji što ga je jako uzbudilo i dovelo do emotivnih reakcija. On se ipak jako čuva da njegove izjave ne budu kao Dodikove i Vulinove. To, međutim, ne treba da zavara. Srpske političke i intelektualne elite rade na istom projektu, samo imaju podjeljene uloge. Tako da ne bih izdvajala Dodika iz tog konteksta. On prosto isprobava dokle može da izaziva zapadnu zajednicu. I, bogami, to mu je do sada prilično uspjevalo s obzirom da nije bilo posljedica. Nadam se da će novi visoki predstavnik imati moć da mu se suprotstavi. Ima podršku SAD i Evropske unije, a prije svega Njemačke. Znači imaće podršku da koristi bonske ovlasti što njegov prethodnik nije imao, ali je ipak nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida koji sada osporavaju u Republici Srpskoj. Međutim, taj zakon je zapravo početak neke nove faze u Bosni i Hercegovini jer je njegov cilj da isključi sve radikalne političare i one koji ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine. Novi visoki predstavnik dolazi u situaciji kada je tim zakonom poremećen status quo u Bosni i Hercegovini. Otuda vrlo oštre reakcije ne samo od Dodika. I Vučić je rekao da ne prihvata zakone koji drugi nameću. Međutim, novi visoki predstavnik je već na samom početku pokazao da se ponaša vrlo razumno, vrlo je pažljivo prišao svim stranama u Bosni i Hercegovini. Videćemo kakva će biti njegova reakcija na Dodikovo izazivanje. To će biti njegov prvi test, zaključila je Biserko.