Bosna i Hercegovina je posljednjem mjestu u regiji kada je riječ o otvorenosti i transparentnosti izvršne vlasti, pokazuje nova analiza Udruženja građana “Zašto ne”.
Naime, UG “Zašto ne” je u saradnji s nevladinim organizacijama iz regionalne mreže ACTION SEE razvilo Regionalni indeks otvorenosti, te na godišnjem nivou mjeri otvorenost vlasti na osnovu četiri principa – transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.
Ovogodišnje istraživanje je obogaćeno skupom kriterija kojima se zagovara viši nivo proaktivne transparentnosti koji je, kao međunarodni standard, srž metodologije ovog istraživanja.
“Uvođenjem novih kriterija otvorenosti željeli smo provjeriti koliko izvršna vlast u regionu radi na razvoju svojih politika i praksi otvorenosti i omogućiti doprinos tom razvoju”, saopćili su iz UG “Zašto ne”.
Rezultati istraživanja svjedoče da su ubrzani razvoj interneta i stvaranje novih mogućnosti za otvoreno i transparentno djelovanje državnog aparata i dalje u raskoraku s njihovom praktičnom primjenom.
Kada je riječ o izvršnoj vlasti u regionu, ona prosječno zadovoljava 44,88 posto indikatora otvorenosti. Prema ovogodišnjem mjerenju, u prosjeku je najotvorenija izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji (52,09 posto), zatim u Crnoj Gori (51,67 posto), Srbiji (40,17 posto) te Bosni i Hercegovini (35,60 posto).
“Kao i u prethodnim godinama, rezultati pokazuju da se nivo otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim organima vlasti koji su na nižem hijerarhijskom nivou u javnoj upravi. Vlade u regionu u prosjeku zadovoljavaju 56,59 posto kriterija otvorenosti, ministarstva 47,45 posto, a organi uprave 30,61 posto. Znatne neujednačenosti postoje i unutar samih grupa institucija, tako da postoje organi koji su primjer otvorenog i transparentnog djelovanja, ali i oni koji bez ikakvih posljedica ne poštuju ne samo principe i prakse dobrog upravljanja, nego čak ni zakonske obaveze javnosti rada”, pojasnili su iz UG “Zašto ne”.
Što se tiče izvršne vlasti u BiH, koju čine Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, te Vlada Republike Srpske, zadovoljeno je ukupno 48,12 posto indikatora otvorenosti, i to:
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – 59.51 posto
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine – 48.31 posto
Vlada Republike Srpske – 36.54 posto
Princip “pristupačnost”, koji je fokusiran na pristup informacijama, interakciju sa građanima i građankama, te provođenje javnih konsultacija, izvršne vlasti u BiH zadovoljavaju s 52,5 posto indikatora. Učinkovitost sveukupne izvršne vlasti u BiH zadovoljava 45 posto postavljenih indikatora.
Kada je riječ o integritetu izvršne vlasti u BiH, ona zadovoljava 47 posto ispitanih indikatora, a kriterij transparentnosti sa 49 posto zadovoljenih indikatora. Budžetska transparentnost zadovoljava svega 26 posto postavljenih indikatora, što u odnosu na prošlogodišnjih 48 posto predstavlja ogroman pad.
“Razlog tome je to što Vlada Republike Srpske nije objavila svoj budžet za prethodnu godinu. Također, mogućnost pretrage budžeta je ograničena, što otežava bilo kakvo poređenje, analizu ili upotrebu podataka za dalju obradu. Iako je Vlada FBiH napravila pozitivan iskorak i kreirala budžet za građane, druge dvije vlade i dalje nisu omogućile građanima i građankama ovu vrstu dokumenta”, dodaju izUG “Zašto ne”.
Državna i entitetska ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju svega 31 posto analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH. (tl)