U redovnom godišnjem biltenu Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine koji je objavljen prije 10-ak dana, a koji se tiče 2019. godine, krije se porazan podatak koji daje pečat na demografske strahove – BiH je prvi put registrovala 10.000 umrlih više nego živorođenih.
Dakle, cijeli jedan manji grad u Bosni i Hercegovini nestao je tokom 2019. godine samo računajući tzv. prirodno kretanje – umiranje i rađanje.
Nikada prije, bar što se tiče perioda nakon 1995. godine, razlika između živorođenih i umrlih nije prešla enormnih 10.000 osoba. Podaci dalje kazuju kako je 2019. godine zabilježen najniži koeficijent prirodnog priraštaja u poslijeratnoj historiji i on iznosi minus 3.
Drugim riječima, na svakih 1.000 stanovnika se rodi 8,1 stanovnik, a umre 11,1 stanovnik. Podsjetimo i da je prirodni priraštaj bio pozitivan sve do 2008. godine kada je dostigao nulu, a već sljedeće godine je otišao u minus.
Također, pad prirodnog priraštaja je konstanta od 1995. godine, odnosno od početka vođenja statistike, s tim da smo 1996., 1997., 1998. i 1999. godine imali “baby boom” jer je u te četiri godine rođeno čak 180.000 beba.
Takav zbir u ovom tempu rađanja žive djece ne možemo dostići ni za 6 godina, pod uslovom da on ostane u trenutnoj godišnjoj vrijednosti.
A trenutna godišnja vrijednost iznosi 28.360 živorođene djece, dok je broj umrlih 2019. godine bio 38.829. Ujedno, broj živorođene djece nikada nije bio niži od 1995., dok broj umrlih nikada nije bio niži od 1995. godine.
Treba istaći da je velika razlika uzrokovana najviše ekstremnim padom broja živorođenih. Recimo, 1997. godine rođeno je 20.000 djece više nego 2019. Iste te godine umrlo je 11.000 osoba manje nego 2019. (tl)