Univerzitet u Tuzli provodi projekt “Rekognosciranja starog puta kaldrme“ na planini Konjuh što je od iznimnog značaja za Federaciju BiH. Ovaj projekt podržalo je
Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH, a započela su istraživanja kako na terenu, tako i kabinetski rad.
– Terenski rad odnosno hodološka istraživanja sastoje se od utvrđivanja stare trase puta i intervjuiranja obližnjeg lokalnog stanovništva u selima u općini Kladanj. Kabinetski rad obuhvata istraživanje relevantne naučne literature, lokalnih monografija, starih putopisa iz Osmanskog perioda, starih karata… – kaže u razgovoru za Fenu profesorica na Odsjeku za historiju na Univerzitetu u Tuzli doc. dr Mersiha Imamović.
Ističe da je cilj ovog naučno-istraživačkog projekta utvrditi radi li se zaista o prahistorijskoj komunikaciji, jer vidljiv je kaldrmisani put na planini Konjuh. Ovaj put se prostire u pravcu sjever – jug u dužini od više kilometara.
-S obzirom da su mještani ovaj put nazvali ‘rimska kaldrma’ naš primarni cilj je određenje nastanka ove kaldrme na Konjuhu. Nama je veoma važno da utvrdimo u kojoj dužini je put vidljiv na zemljinoj površini, kao i pravac njegovog pružanja – pojasnila je profesorica Imamović.
Također, jedan od ciljeva je i uključivanje ovog tzv. rimskog puta u turističku ponudu planine Konjuh koji je nekada povezivao sjevernu i sjeveroističnu Bosnu. Međutim, ono što žalosti istraživače, historičare i arheologe je što su određene dionice kaldrme potpuno uništene zbog eksploatacije šume, a nerijetko se događaju i devastacije kaldrme od pojedinaca koji sa džipovima u Zaštićenom pejzažu Konjuha uništavaju ovo historijsko naslijeđe.
– Ovaj dio puta je vezan za našu prošlost i važan je za našu historiju. Iako su ovo tek početna istraživanja, mi ćemo provesti određeno vrijeme na Konjuhu, kako bismo došli do što više rezultata. Samim time očekujemo i određene arheološke nalaze koji će nam pomoći da utvrdimo u kojem periodu je izgrađena ova kaldrma. Dakle, rimska kaldrma nije potvrđena u nauci, jer tu nisu rađena nikakva arheološka istraživanja. Upravo zbog toga smo i napravili ovaj projekt da utvrdimo radi li se o rimskoj kaldrmi ili putu koji je nastao u nekom drugom historijskom periodu – naglasila je profesorica Imamović.
Ovaj nalaz mogao bi, kako je dodala, predstavljati naučni dokaz kontinuiteta izgradnje puteva, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su Rimljani bili ti koji su udarili temelje trase i pravaca puteva koje se i danas u savremenom svijetu koriste.
– Ovim projektom rekognosciranja će se utvrditi trasa starog puta, kao i vrijeme njegovog nastanka. S obzirom da dosad nisu rađena terenska istraživanja ove kaldrme, naše istraživanje i publiciranje rezultata bit će veliki doprinos za arheologiju i historiju u bh. nauci i šire. Kaldrma može imati i veliki turistički potencijal, a to podrazumijeva da se ona uredi i zaštiti od svake moguće devastacije. Svjedoci smo da se godinama veoma mnogo uništava kulturno, historijsko i prirodno naslijeđe – potcrtala je.
U ovaj projekt uključeni su i studenti koji će vršiti hodološka istraživanja, ali i drugi univerziteti.
Značajna je uloga u projektu profesora emeritusa Envera Imamovića sa Univerziteta u Sarajevu i profesora Bege Omerčevića sa Tuzlanskog univerziteta.
U projekt je uključena i profesorica Irena Lazar sa Odsjeka za arheologiju Fakulteta za humanističke studije Univerziteta Primorska, Slovenija te s istog fakulteta i profesorica arheologinja Zrinka Mileusnić.
Tu je i arheolog dr. Dženan Brigić, profesorice na odsjeku za turski jezik Univerziteta u Tuzli Melinda Botalić i Anela Mulahmetović te profesorica Snežana Božanić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.
Učestvuju također Muzej Istočne Bosne iz Tuzle i Zavod za kulturno, historijsko i prirodno naslijeđe. (Fena)