Upozoravajuće brojke i prizori koji bude strah sve češće potvrđuju stvarnost na bh. cestama, saobraćajne nesreće odnose sve više života, a osjećaj nesigurnosti prisutan je i među vozačima i među pješacima.
U Bosni i Hercegovini se, u prosjeku, svakih 12 minuta dogodi saobraćajna nesreća sa materijalnom štetom ili težim posljedicama, tokom jednog dana zabilježi se čak 117 nesreća, dok povrede zadobiju 32 osobe dnevno. Trend rasta je vidljiv jer je u 2025. godini evidentirano gotovo sedam hiljada nesreća više nego godinu ranije, a u prošloj godini na cestama je život izgubilo 288 ljudi.
Najveći broj poginulih zabilježen je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je stradalo 29 osoba, iako taj kanton nije među vodećima po ukupnom broju nesreća, dok je Kanton Sarajevo prvi po broju udesa, ali i među kantonima u kojima je zabilježen rast broja poginulih, istaknula je, Silma Muminović iz BIHAMK-a.
Kao najčešći uzroci nesreća izdvajaju se neprilagođena brzina, vožnja pod utjecajem alkohola i narkotika, ali i loše stanje kolovoza te nedovoljna rasvjeta, koji u pojedinim situacijama mogu biti presudni faktori, u Kantonu Sarajevo zabilježeno je 14.357 saobraćajnih nesreća, što predstavlja povećanje od gotovo četiri hiljade u odnosu na 2024. godinu, zbog čega se i pješaci i odgovorni vozači osjećaju sve nesigurnije.
Poseban problem predstavljaju višestruki povratnici u prekršajima koji često izazivaju nesreće sa teškim posljedicama i smrtnim ishodima, iako ih brojčano nema mnogo, njihov udio u ukupnim nesrećama je značajan i zabrinjavajući, naglasio je, Nenad Lukanović, pomoćnik ministra za saobraćaj Tuzlanskog kantona.
U brojnim ranijim slučajevima utvrđeno je da su vozači koji su izazvali nesreće bili pod utjecajem alkohola ili droga, što dodatno povećava osjećaj nesigurnosti među građanima i izaziva zabrinutost prilikom svakodnevnog kretanja.
S obzirom na porast broja nesreća i stradalih, stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme za ozbiljne mjere, uključujući unapređenje infrastrukture, pojačane kontrole u saobraćaju i kontinuirane edukativne kampanje, jer se izostanak takvih rješenja, uz neodgovorno ponašanje pojedinih vozača, sve više odražava kroz rast broja smrtnih slučajeva na cestama. (tl)