Sastoje se od složenih ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala Foto:Gastro
Jedan od najkarakterističnijih plodova jesenskog razdoblja nedvojbeno su kesteni, bogati hranjivim tvarima, poznati ne samo po okusu, već često kritizirani zbog zapaženog kalorijskog unosa.
Uvriježeno je mišljenje da kesten zapravo može pridonijeti debljanju. No, je li doista tako?
Prije svega, bitno je razumjeti nutritivni profil kestena.
Za razliku od ostalih orašastih plodova i sjemenki, kesten ima značajno manji udio masti.
Uglavnom se sastoje od složenih ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala.
U prosjeku 100 grama kestena sadrži 174 kcal, što je zapravo dosta. Iako, ovisno o načinu pripreme, kalorijski unos dosta varira.
“Najlakši” su kuhani čijih 100 grama odgovara 120 kcal, pečeni kesteni imaju 190 kcal, sušeni čak 300 kcal.
Ako kestene jedete u velikim količinama, ne uzimajući u obzir ukupno unesene kalorije tijekom dana, oni bi zapravo mogli pridonijeti kalorijskom višku, a time i debljanju.
Idealna porcija za izbjegavanje debljanja je između 30 i 60 grama dnevno, što odgovara količini od pet do šest kestena.
I bolje ih je konzumirati u vrijeme uobičajeno za međuobroke, ali po želji i za doručak.
Naime, kesten, s obzirom na to da sadrži uglavnom složene šećere i mnogo vlakana, ublažava glad tako što se dulje osjećamo siti.
Također su, u usporedbi s drugim popularnim grickalicama poput čipsa ili slatkiša, kesteni znatno manje kalorični i sadrže manje masti.
Prisutnost vlakana također ih čini zasitnima, pomažući u kontroli apetita.
Zaključno, kesteni sami po sebi ne debljaju.
Kao i uvijek, povećanje tjelesne težine ovisi o kombinaciji čimbenika, uključujući ukupnu količinu unesenih kalorija i kalorija sagorjelih tjelesnom aktivnošću.
Ako se konzumiraju u umjerenim količinama i kao dio uravnotežene prehrane, kesten može biti izvrstan dodatak vašoj prehrani bez debljanja.