Znamo da je velik. Znamo da je izvanredan. Znamo da je rijedak
Đavolji komet izranja iz 70-godišnjeg sna te zadivljuje znanstvenike svojom kolosalnom veličinom, misterioznim eksplozijama i daljinskim plesom sa Suncem, a obećava blistav nebeski spektakl 2024. godine.
Nakon više od sedam desetljeća u blizini Zemlje pojavio se takozvani Đavolji komet, nebeska lutalica poznata znanstvenicima kao 12P/Pons-Brooks. Njegova jezgra, procijenjena na gotovo 25 kilometara u promjeru, nadilazi čak i veličinu Mount Everesta. Đavolji komet nazvan je tako jer svojim izgledom podsjeća na rog.
Teddy Kareta, postdoktorand koji radi na opservatoriju Lowell u američkoj saveznoj državi Arizoni, naglasio je jedinstvenost toga kozmičkog posjetitelja.
Znamo da je velik. Znamo da je izvanredan. Znamo da je rijedak, sažeto ga je opisao Kareta.
No unatoč njegovoj veličini i intrigantnim karakteristikama nema razloga za uzbunu na Zemlji. Suprotno svom zloslutnom nadimku, taj komet ne predstavlja prijetnju našem planetu. Pri svom najbližem prolasku pored Zemlje ostat će znatno udaljen od nas, na oko jedne i pol astronomske jedinice (jedna astronomska jedinica predstavlja udaljenost Zemlje od Sunca).
Iznimno sjajan komet
Kareta je objasnio da vidljivost kometa u nadolazećem proljeću ne ukazuje na njegovu blizinu Zemlji, već na njegov inherentni sjaj.
Moglo bi biti dovoljno svijetlo da ga možete vidjeti golim okom ili dalekozorom, ali to nije zato što će biti super blizu, već zato što je općenito vrlo jarke svjetlosti, naglasio je Kareta.
Eksplozivne sklonosti
Đavolji komet pokazao je i sklonost prema eksplozivnim ispadima, on izbacuje obilne količine plina i prašine u kratkim, intenzivnim događajima. Te su erupcije zbunile znanstvenike jer se događaju iznenađujuće često i na neočekivanoj udaljenosti od Sunca.
Kod Pons-Brooksa to su stvarno, stvarno sjajni i stvarno, stvarno veliki ispadi. To je ono što taj komet čini tako zanimljivim znanstvenicima, pojasnio je Kareta.
Prevladavajuća teorija pripisuje te eksplozivne ispade oslobađanju leda nakon početnog izlaganja Sunčevoj toplini. Međutim, takve se pojave obično opažaju bliže Suncu, i to rijetko. Enigma leži u sposobnosti Pons-Brooksa da detonira tako često i tako daleko od Sunčeve topline, piše Business Insider
Trenutačno se Đavolji komet nalazi čak i iza orbite Marsa, u regiji u kojoj su temperature znatno niže. To navodi na pitanje odakle dolazi energija koja pokreće takve velike ispade, kao i činjenica da taj komet to očito može učiniti toliko puno i tako često?
Među astronomima raste iščekivanje očekivanog zenita kometa sredinom travnja 2024. godine. Mislim da je mnogo ljudi stvarno uzbuđeno zbog toga, poručio je na kraju Kareta.