U fokusu samita NATO-a u Viljnusu 11. i 12. jula bili su Ukrajina i ruska agresija na Ukrajinu, te prijem Švedske u članstvo, ali dobar dio ovog skupa bio je posvećen i Bosni i Hercegovini. Doduše, to je bilo u formatu ministara vanjskih poslova što ne umanjuje važnost podrške NATO-a suverenosti i teritorijalnom integritetu naše zemlje. Praktičkno, to znači – nema secesije, a ni rata u BiH i to je poruka onima koji uzrokuju političku i sigurnosnu krizu. Ukoliko bi se sukobi izazvali brzo bi bili prekinuti, tako da iskra ne bi izazvala požar.
Oni koji su očekivali da će se na Samitu donijeti odluka da se dio snaga NATO-a stacionira u Distriktu Brčko nisu bili realni. Evantualno pregrupisanje međunarodnih formacija u BiH prepušteno je Komandi EUFOR-a koja prema potrebi svoje kapacitete može locirati na bilo kojem dijelu BiH. Naravno, i u SFOR-u je vojska iz zemalja članica NATO-a, a u bazi Butmir kod Sarajeva je i stalni Štab ovog vojnog saveza.
Balkan strateški važan
Nakon procjene SFOR je već svoje snage sa 600 povećao za još 500 vojnika, tako da ih 1.100 može obaviti sve ono što je predviđeno Dejtonskim sporazumom. Dio vojnika SFOR-a već je privremeno raspoređen u Bijeljinu i Orašje, a stalne posmatračke misije od ranije se nalaze u 17 mjesta u oba entiteta što znači da se sigurnosna situacija dnevno prati i o svim promjenama se obavještava Komanda u Butmiru.
U završnom dokumentu Samita u Viljnusu Zapadni Balkan se pominje kao strateški značajan za Alijansu budući da su BiH i Srbija od 2006.godine u Partnerstvu za mir NATO-a. Za BiH je određen paket pomoći i očekuje se ubrzanje pristupanja naše zemlje Alijansi, dok se za Srbiju očekuje konstruktivna saradnja uključujući i javne nastupe i medijski diskurs koji mora da se poboljša u odnosima s NATO-om. Naravno poziva se na deeskalaciju krize na sjeveru Kosova i daje se potpuna podrška dijalogu koji se pod mandatom EU-a vodi između Beograda i Prištine.
Ministri vanjskih poslova razgovaali su na ovom samitu i o tome koliko koja članica NATO-a može izdvojiti novca, ili ustupiti svojih borbenih sredstava i opreme Bosni i Hercegovini s tim da je Slovačka već za potrebe naših oružanih snaga uručila ček od 20.000 eura. Iz Velike Britanije je najavljena pomoć BiH od oko million funti, dok Hrvatska obećava 500 hiljada eura. Donacija će biti još što znači da je ono što je odlučeno na Samitu u Madridu 2022. sada u Viljnusu samo aktuelizirano.
Tri godine u MAP-u
Paket pomoći za BiH podrazumijeva devet projekata za odbrameni sistem BiH,i tri projekta za sistem sigurnosti BiH. Oprema podržava razvoj koncepta operativnih sposobnosti s fokusom na deklariranu bataljonsku grupu lake pješadije koja broji 10 posto ljudskih resursa OS BiH. Ova formacija, nakon uspješne vježbe na poligonu Manjača, dobila je najviše ocjene od posmatrača iz NATO-a.
I na kraju još o Samitu u Viljnusu. Naime, NATO saveznici postigli su konsenzus da Ukrajini za pristupanje ovom savezu ne treba program zvani MAP i da će ona biti primljena čim se završi rat. Ovo je bitno i za BiH s obzirom na to da je naša zemlja na putu ka NATO-u i već tri godine ima aktiviran MAP. Potreba za prijemom BiH u ovaj vojni savet svakim danom je intenzivnija zbog kršenja državnog ustava i secesionističkih planova iz Republike Srpske. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)
(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)