Imaju li vladari Tuzlanskog kantona na čelu sa mlađahnim premijerom Irfanom Halilagićem i žovijalnim predsjednikom Skupštine Žarkom Vujovićem, saznanje da im budžet može opuhati cunami iz Tgovinske komore u Beču?
Taj institut međunarodnog poslovnog prava, dakle arbitraže između sporova firmi iz
različitih država, uskoro će odlučivati o sporu između većinskog vlasništva Pramod Mitala u lukavačkom GIKIL-u (Global Ispat Koksna Industrija) i stopostotnog vlasnika GHSL (Global Steel Holding Limited iz Velike Britanije.
Dakle, predstoji arbitraža između Pramod Mitala i Pramod Mitala! Logično!
Ali, kad uđeš u Bosnu, prestaje svaka logika!“. Zato, upoznajmo se sa Optužnicom za organizovani kriminal koju je Kantonalno tužilaštvo podiglo protiv vođe Pramoda Mitala idrugih, 26. januara ove godine, a čiji smo sažetak prepisali sa njegove zvanične stranice.
Mital dužan sam sebi,!
„GHSL (Global Steel Holding Limited) iz Velike Britanije, te Kantonalni sud Tuzla, potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona protiv bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta u Global Ispat koksnoj industriji (GIKIL) Lukavac u predmetu organiziranog kriminala u vezi sa djelima iz oblasti korupcije i privrednog kriminala. Optuženi su Pramod Mittal, Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.
Pramod Mittal, kao vođa grupe za organizirani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Steel Holdings Limited-London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u, te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović, su optuženi za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlašćenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Vehid Mešić i Faik Bušovac, optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora.
(Faksimil Rješenja Kantonalnog suda Tuzla u vezi sa nadležnošću u “slučaju GIKIL”)Optužnicom su obuhvaćene radnje koje se vezuju period od 2003. do 2019. godine u nekoliko segmenata: neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu tzv. eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL, čime je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a.
Bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac su optuženii za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL, a na osnovu kojeg je i omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL ne ispuni svoje ugovorne obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.
Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi NO GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi da su postali članovi kriminalne grupe, odnosno da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Pramodu Mittalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara, kao i da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u. Mada su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mittal pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito sazvali Skupštinu Društva, imenovali Nadzorni odbor i donosili nezakonite odluke po nalogu Mittala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Općinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva.
Jamstvo od 3 miliona KM
Podsjećamo, Mittalu, Dasu i Batačariji je Kantonalni sud Tuzla u julu 2019. godine, kada su lišeni slobode, odredio mjeru pritvora. Međutim, sud je nedugo nakon toga uvažio prijedloge njihovih branitelja i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jamstvo u ukupnom iznosu od 3 miliona KM.
Također sud je odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mittal uplatio 11 miliona eura na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.
Umjesto mjere pritvora tada su Mittalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas“.
Prije nego li su glavni kantonalni tužilac Tomislav Ljubić odabranom novindžiluku saopštili slavodobitne vijesti o otkrivenom golemom kriminalu u GIKIL-u, prvo je Opštinski sud donio Rješenje da domaće pravosuđe nije nadležno u sporovima između domaćih i inostranih firmi, a Kantonalni sud u Tuzli je svojim Rješenjem potvrdio Rješenje Opštinskog suda čime je odbijena tužba Koksno-hemijskog kombinata iz Lukavca protiv GIKIL-a i GHSL-a.
Uprkos tom saznanju, a valjda su na pravnom fakultetu nešto i naučili, tužilac Serhatlić privodi strane državljane i ne protivi se odluci suda da u daljem postupsku učestvuju sa slobode. Valjda su znali da Britanija ne isporučuje svoje građane i da se oni nikad neće pojaviti pred našim pravosudnim organima.
Takođe, elementarno su pravno nedopuštene radnje isključenja iz vlasničkih i upravljačkih struktura većinskog vlasnika GIKIL-a koji je kao takav još registrovan u sudu i stopostotnog vlasnika GHSL, Pramoda Mitala. Zar, bilo kakve mašte bio, tužilac krivičnim djelom smatra neispunjenje ugovornih obaveza investiranja inostranog partnera?
Mittal traži obeštećenje od 500 miliona eura!
Upravo lišenje upravljačkih i vlasničkih prava Pramod Mital je stavio kao sputavanje investicija što je i u suprotnosti sa Ugovorom o sigurnosti investicija između Indije i BiH, pa je to jedan od argumenata u arbitraži pred Trgovačkim sudom u Beču, kako saznajemo iz krugova bliskim Pramodu Mitalu.
Takođe smo saznali da je Mital zatražio 500 miliona eura oštete! To bi dovelo do bankrota budžeta Tuzlanskog kantona s kojim bi se morala baviti i vlada Nermina Nikšića. Znajte, u Evropi nema mjesta za naš javašluk!
Na kraju je niz pitanja koja traže odgovovore. Da li je tandem: Ljubić – Serhatlić pročitao ugovore koje su potpisivali akteri ove afere? Da li znaju razmjere posljedica po privredu Kantona i Federacije? Znaju li išta o ovome SIPA i OSA? Šta rade uhljebi iz VSTV ? Ili, konačno, da li će neko od odgovornih uporediti rezultate rada tužilaca sa članom 324. Kkrivičnog zakona Federacije.
Nažalost, sve rečeno i sve prećutano je moguće u državi kakva je ova naša “Alajbegova slama“. (Piše: Ekrem AVDIĆ, društvenopolitički analitičar)
(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)
[…] Stanje nacije: Ko minira budžet TK?! (FOTO) […]