Pogled iz Sarajeva: EUFOR garant mira

Međunarodne vojne snage imaju u BiH svoju ulogu i mjesto sve dok unutar zemlje i van nje postoje javni ili latentni pokušaji da se neostvareni ratni ciljevi realiziraju u miru

Prije deset godina moj prijatelj brigadni general Sakib Forić, tada na dužnosti zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga BiH, pozvao me je u svoj ured u vojnoj bazi Butmir kod Sarajevu, tako da sam na istoj lokaciji  imao priliku i da posjetim i Komandu EUFOR-a.

Tada je na čelu te formacije bio austrijski general Bernhard Bair, ali ga nisam upoznao jer je bio na putu. U bazi su objekti za komandovanje i smještaj, asvaltirani krug  bili uredni i život se odvijao skladno i dinamično, jedne patrole su odlazile, druge dolazile, tutanjala su oklopna vozila točkaši, zvecaklo oružje…

Pod jednom komandom ova formacija Evropske unije objedinjuje vojnike i starješine iz 20 zemalja i oni i dalje imaju vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH, a da je prisustvo EUFOR-a u BiH neophodno potvrdilo je i nedavno Vijeće sigurnosti UN-a odlukom da se mandat ovih međunarodnih vojnih snaga produži za još jednu godinu.

Važno je podsjetiti da EUFOR ima izvršni mandat da koristi silu u sprečavanju sigurnosne krize i odvraćanju od sukoba niskog intenziteta i da, kad god bi bilo neophodno, može pozvati učinkovitu pomoć iz zemalja koje imaju vojne snage u pripravnosti.

General Forić mi je tada, u prisustvu svog suradnika brigadira Edina Fake (danas šefa vojnog dijela Misije BiH pri NATO-a), govorio o tome da se s pravom ističe važnost EUFOR-a za BiH što je nama najbitnije, ali ova formacija ima veliki značaj i za Evropsku uniju kao testno područje za razvoj evropskih vojnih instrumenata za upravljanje krizom koji su transformirali EU iz civilne vlasti u kredibilnog sigurnostnog aktera.

I dok Evropska unija planira uspostavu zajedničkih vojnih snaga od 5.000 vojnika do 2025. koje bi mogle intervenirati u nizu kriza ne oslanjajući se na SAD, dotle se EUFOR već skoro dvije decenije u BiH etablirao kao podrška bh. vlasti u pružanju stabilnog i sigurnog okruženja bez većih sigurnosnih rizika.

Mandat je 2004. počeo sa 7.000 vojnika, ali se taj broj postepeno smanjivao zbog pozitivnih promjena, da bi se od ožujka ove godine, uz 600 stalnih, povećao za još 500 dodatnih vojnika. Komandant ove formacije austrijski general Anton Wessely objasnio je ovo pojačanje:

“Procjena EUFOR-a je da trenutačno ne postoji prijetnja po sigurno i stabilno okruženje zbog koje bi bio potreban angažman naših snaga. Kao razborita mjera iz predostrožnosti, u svjetlu pogoršane međunarodne sigurnosne situacije, odlučeno je da se aktiviraju ove rezervne snage kako bi se ostvarila spremnost za sve nepredviđene situacije.”

Od 2004. godine do danas, nakon jednogodišnjeg mandata, mijenjali su se komandanti i načelnici štaba EUFOR-a, a zanimljivo je da su komandanti najčešće bili generali iz Austrije koja nije u NATO-u, dok su vojnici (osim oni iz Austrije i Čilea) svi iz država članica tog vojnog saveza.

U međuvremenu EUFOR  je zbog Brexita napustio kontigent Ujedinjenog Kraljevstva, a nakon 10 godina odsustva vratila se njemačka vojska. Tako su sada u EUFOR-u vojnici iz: Albanije, Austrije, Bugarske, Čilea, Češke, Francuske, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Poljske, Portugala, Sjevarne Makedonije, Njemačke, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Španije, Švicarske i Turske.

Oni su, pored ostalog, angažirani i u 17 LOT timovima čiji pripadnici žive među lokalnim stanovništvom u oba entiteta,  “opipavaju puls” dešavanja na terenu, imaju izravan direktan kontakt s predstavnicima vlasti i tako pomažu u održavanju mirnog i sigurnog šivota. Zbog toga je EUFOR potreban Bosni i Hercegovini i imat će ovdje svoju ulogu i mjesto sve dok unutar zemlje i van nje postoje javni ili latentni pokušaji da se neostvareni ratni ciljevi realiziraju u miru.

Prisustvo EUFOR-a u Bosni i Hercegovini naravno ne oslobađa odgovornosti za miran život bez rizika za građane sve domaće policijske snage u oba entiteta, Državnu agenciju za istrage i zaštitu SIPA, Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH i Državnu graničnu policiju,  a EUFOR će kao i do sada provoditi Dejtonski mirovni sporazum, štititi suverenitet i teritorijalni integritet BiH. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, “Oslobođenje”)

(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)